Od petka u ponoć, kada je službeno završila predizborna kampanja za prvi krug, u zemlji vlada izborna šutnja i 12 kandidata više se ne smije obraćati javnosti niti održavati skupove.

No nekoliko bi ih moglo učestvovati na "povorkama za budućnost" najavljenima za više gradova na inicijativu ljevičarskih organizacija.

Pravo glasa u nedjelju ima oko 48,7 miliona birača koji će odrediti dvoje finalista koji će odmjeriti snage u drugom krugu 24. aprila.

Prvi krug zaključit će nekoliko mjeseci neobično suhoparne kampanje, koja se odvijala u sjeni pandemije covida-19 i rata u Ukrajini i u kojoj su mnoga druga važna pitanja, kao što su klimatske promjene, pala u drugi plan.

Prvi rezultati očekuju se u nedjelju u 20 sati po srednjoeuropskom vremenu, nakon zatvaranja birališta.

Birači nekih francuskih prekomorskih teritorija glasaju već u subotu.

Sve ankete već sedmicama najavljuju reprizu dvoboja iz 2017. između Macrona i Le Pen, no zadnja ispitivanja pokazuju da je razlika između njih sve manja.

Projekcije za drugi krug ne isključuju moguću pobjedu Marine Le Pen, što bi bilo prvi put u Petoj Republici da na vlast dođe žena i uz to s krajnje desnice.

Mnogi politolozi strahuju da bi mogao biti oboren rekord od 21. aprila 2002. kada na prvi krug predsjedničkih izbora nije izišlo 28,4 posto birača, puno više nego 2017. (22,2 posto).

"Ovo su prvi izbori na kojima je toliko ljudi neodlučno, koji su promijenili mišljenje, gotovo svaki drugi Francuz", rekao je politolog Pascal Perrineau.

Kandidat radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon, koji bi po anketama trebao biti treći, nada se da će se probiti u drugi krug.

Već sedmicama poziva birače ljevice, koju predstavlja više kandidata, da glasaju upravo za njega.

Dio birača ekologa Yannicka Jadota, socijalistkinje Anne Hidalgo i komunista Fabiena Roussela mogao bi biti doveden u kušnju.

Za Mélenchonom slijedi kandidatkinja republikanske desnice Valérie Pécresse koja ne stoji dobro i izjednačena je s drugim kandidatom krajnje desnice, Ericom Zemmourom.

Republikanska fronta?

Zbog moguće konačne pobjede krajnje desnice, neki kandidati već su rekli kakvo će stajalište zauzeti u nedjelju navečer: Fabien Roussel neće štedjeti kritika Le Pen. Valérie Pécresse neće ništa sugerirati svojim biračima, ali će reći za koga će glasati u drugom kugu. No u Macronovu okruženju priznaju darefleks "republikanske fronte" koji mu je pomogao da bude izabran 2017. više nije izvjestan.

"Samo govoriti 'no pasaran' ovaj put neće upaliti", priznaje jedan savjetnik vladajuće većine. 

Smatrana 'završenom pričom' nakon neuspjeha 2017. i zabrinuta neko vrijeme zbog pojave na krajnje desnoj sceni Erica Zemmoura, Le Pen se malo pomalo uzdigla i popravila svoj imidž, otišavši toliko daleko da je na skupu u petak rekla da je predstavnica "smirene Francuske" nasuprot "agresivnom" i "nervoznom" Macronu, prenosi Hina.

Zbog efekta spojenih posuda, kći i politička nasljednica krajnjeg desničara Jean-Marie Le Pena, izgleda "umjerena" zahvaljujući Zemmourovim ultra radikalnim stajalištima protiv islama i imigracije.

U kampanji je naglasak stavila na kupovnu moć, najvažnije pitanje za Francuze pritisnute inflacijom i povećanjem cijena energije. 

Macron je u odnosu prema njoj u kampanju ušao jako kasno, igrajući na kartu vrhovnog zapovjednika posve zauzetog zdravstvenom i međunarodnom krizom.

To mu je u početku išlo u prilog, ali je kasnije moglo ostaviti dojam da nema osjećaja za svakodnevne brige građana. 

Svjestan opasnosti, predsjednik od početka aprila poziva na "mobilizaciju" protiv "banalizirane" krajnje desnice, a u petak je ustvrdio da se osjeća "pobjednički a ne gubitnički".

No iznenađenja su moguća i u prvom krugu jer je jako puno birača još neodlučno te zbog slabog odziva.