"Zbog šokova u lancima snabdijevanja, rasta cijena energenata, kao i povećanja privatnog zaduživanja, kreditiranja i nekontrolisanog štampanja novca, standard hrvatskih građana u narednim će godinama pasti i 30 posto", piše u subotu Večernji list.

U slučaju da rat u Ukrajini potraje i ne dođe do promjene politike Evropske centralne banke (ECB) standard će pasti i do 50 posto, navodi Dnevnik.

"Hrana i energija u optimističnom će scenariju poskupjeti daljih 10 do 15 posto, pri čemu su efekti vladinih mjera koji su tom cjenovnom udaru, među ostalim, doskočili i smanjenjem stope PDV-a na energente i ključne namirnice zanemarivi", kazao je ovih dana za "Deutsche Welle" rektor pulskog univerziteta Juraja Dobrile Marinko Škare, uspoređujući taj potez vlade šopingom na popularnom tršćanskom Ponte Rossu prošloga stoljeća.

Dvije majice su na sniženju 50 posto, a ostalo po normalnoj cijeni. A tako je, tvrdi, i s PDV-om. Žalosti i što je Hrvatska gotovo u potpunosti ovisna o turizmu, umjesto da nekad respektabilna privreda, koje se temeljila na industriji, krene prema energetskoj samodostatnosti (LNG, solari), smatra pulski ekonomist, prema kojemu uvođenje evropske valute od početka 2023. Hrvatskoj donosi daljni val inflacije.

Zna li se da oko 27,2 posto mjesečnog troška prosječnog hrvatskog domaćinstva otpada na hranu, a 17,7 posto na stanovanje i energiju, dok kod siromašnijih ti troškovi prelaze i 50 posto, teško je biti optimističan.

No makroekonomist Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević drži kako standard građana ipak neće pasti 30 posto, već individualno za 1 do 1,5 posto na razini kompletnog pučanstva.

"Kupovna će moć građana ostati otprilike ista kao i lani. Realne plaće u prosjeku će pasti, blago, ali će se povećati zaposlenost, i to će se otprilike nivelirati", kaže Lovrinčević. BDP će u Hrvatskoj rasti između 2,5 i 3 posto, ali će dobici tog rasta biti nejednako distribuirani i bit će više gubitnika nego u prijašnjem periodu, dok će sadašnji rast biti specifičan i diverzificiran, s puno većim jazom između bogatih i siromašnih.

"Među dobitnicima Lovrinčević vidi bankarski sektor, pojedine kompanije iz telekomunikacijskog i digitalnog svijeta, kao i državni budžet kroz rast cijena i rast PDV-a. Državni budžet će to iskoristiti da sebi 'malčice još popravi sliku s javnim dugom i deficitom prije uvođenja eura'", piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.