U Srbiji je u ponedjeljak zaprimljeno desetak anonimnih prijetećih poruka o postavljenim bombama u školama, trgovačkim centrima, željezničkim stanicama, zračnoj luci, zoološkom vrtu, nogometnom stadionu... Nakon evakuacije građana i sigurnosnih provjera, ispostavilo se da je riječ o lažnim dojavama. 

Nedugo potom javnosti se obratio i srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin rekavši da se "protiv Srbije vodi specijalni rat" i da prijetnje stižu "s različitih adresa iz više europskih država". Ustvrdio je kako je riječ o hakerskim napadima vođenih iz različitih centara za hibridno ratovanje.

Niz svakodnevnih dojava o podmetnutim bombama započeo je još u martu, i to najprije u aviokompaniji Air Serbia, koja je nakon početka ruske agresije na Ukrajinu nastavila letjeti na liniji Moskva-Beograd.

Srpske vlasti uvjerene su kako se radi o pritisku na Srbiju da se distancira od Rusije i pridruži međunarodnim sankcijama protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, Međutim, u ponedjeljak se dogodio cijeli niz dojava o bombama u školama. Osjeća li se Srbija primoranom da odabere stranu i pridruži se "europskom timu" sankcija ili će i dalje odugovlačiti s odlukom?

Ko lažno dojavljuje o bombama

Davor Gjenero, politolog i politički analitičar za Direktno.hr, objasnio je nekoliko scenarija koji bi mogli biti posrijedi.

"Ovdje se možda radi o nekoj unutarnjoj političkoj igri, igri koju igra Rusija i šalje signale režimu u Beogradu da mora izdržati na liniji neuvođenja sankcija Rusiji, o režimskoj igri i stvaranju dojma prema EU kako je Srbija u teškoj poziciji i ne može donijeti odluku... Zanimljivo je koliko sam uočio na liberalnim beogradskim medijima da prijetnje dolaze preko ruskih kanala", označio je Gjenero i dodao kako isto "upućuje ili na rusku ili na režimsku pozadinu akcije".

Ipak, srbijanski šef policije Vulin rekao je upravo suprotno. Nije spominjao ruske kanale, već se obrušio na hakerske napade iz Europe.

"To što tetkino dijete govori... On je jednostavno klaun koji obavlja prljave poslove za režim. Bilo bi higijenski dobro da se takve tipove ne spominje u medijima", tvrdi Gjenero o Vulinu.

"Ne pripada ni blizu demokratskom političkom miljeu. To je čovjek bez ikakvog političkog značaja, koji obavlja prljave poslove koje režim ne želi sam obavljati. Čovjek koji je stasao ispod šiljela Mire Marković, koji je ugrizao korupciju da je to na anegdotalnoj razini", kazao je Gjenero uz zaključak da je to sve što ima za reći o srbijanskom ministru.

Uvođenje sankcija ili nešto treće

Nadalje, niz dojava o podmetnutim bombama ne označuje kao direktno povezanu priču s konačnim odabirom strane i srbijanskim uvođenjem sankcija Rusiji. Za Gjenera isto je priča "posredno povezana" s uvođenjem sankcija.

"Srbija će uvesti sankcije pod uvjetom da europske političke institucije nastave voditi politiku kakvu su počele voditi", tvrdi Gjenero. Napominje kako se u Srbiji govori o sankcijama protiv te države, ali nema govora o tome. No, zato "ima govora o ukidanju beneficija", kazao je Gjenero uz pojašnjenje trenutnog statusa Srbije u očima Europske unije.

"Srbija ima status kandidata. Na osnovu toga ostvaruje asimetrično pravo bescarinskog izvoza na EU tržišta. Sudjeluje u korištenju pretpristupnih fondova i njeni građani imaju takozvani "bijeli schengen", odnosno bezvizni režim unutar EU. Sve su to privilegije statusa kandidata", pojasnio je.

Ipak, Gjenero tvrdi kako "Srbija ne ispunjava temeljni uvjet za taj status", budući da "ne usklađuje svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom Europske unije".

"Prema tome, ako ovako nastavi, Srbiji treba oduzeti kandidacijski status i time sve privilegije koje država, njeni državljani i poslovni subjekti uživaju na osnovu tog kandidacijskog statusa. Ponovno uvođenje viza, carina, kvota za uvoz u EU, a to znači bankrot Srbije u kratkom roku. Nema nikakvih sankcija, samo ukidanje nezasluženih nagrada", zaključio je Gjenero za Direktno.hr.