Evropske zračne luke posljednjih nekoliko dana prijavljuju višesatne redove za prijavu i prolazak putnika, letovi se otkazuju ili kasne po nekoliko sati, putnici ne mogu doći do prtljage, a uz sve to desetkovano osoblje u nekim kompanijama prijeti otkazom. Problem je velik sezonski rast potražnje i istovremeno ograničeni resursi zračnih kompanija, kao i manjak radnika Industrija putovanja i zrakoplovni sektor oporavili su se nakon pandemije i lockdowna brže od očekivanog, a kašnjenja i odgode letova, pa i izgubljena prtljaga, neki su od problema s kojima su se putnici susreli u zračnim lukama u Bruxellesu, Varšavi, Amsterdamu, Londonu, pa i u susjednoj Srbiji, u kojoj su letovi kasnili i po deset sati. Putnici su bijesni i pod stresom, a osim što nekima nedostaje prtljaga, kažu da ne dobivaju informacije od zračnih kompanija što dalje činiti.

Izgleda da je brzina povratka 'starog normalnog' ipak bila podcijenjena.

To je stvorilo dodatne probleme kompanijama koje su tokom pandemije otpustile velik broj radnika, među kojima je kabinsko osoblje i radnici zaduženi za prtljagu i prodaju karata. U tako kratkom roku uslijed glavne turističke sezone nije nimalo lako popuniti njihova mjesta, a poremećaje osjeća cijeli europski zrakoplovni sektor.

Tu je i porast inflacije, dijelom uzrokovan i slabim mjerama za održavanje gospodarstva na površini, zbog čega sindikati zahtijevaju povećanje plaća.

'Ne postoji priručnik za ovakve situacije'

Zračne tvrtke su ljute jer kažu da su predale svoje ljetne rasporede krajem marta, dajući zračnim lukama dovoljno vremena da zaposle novo osoblje. Šefovi zračnih luka tvrde pak da im je potrebno do 16 tjedana da dobiju sigurnosnu dozvolu za radnike, što otežava brzo povećanje radne snage.

'Izlazimo iz pandemije i ne postoji priručnik za takve situacije. Bili smo usred omikrona i nismo mogli predvidjeti da smo već mjesecima prije trebali krenuti s akcijom zapošljavanja', rekla je za Politico.eu Virginia Lee iz zračne luke ACI Europe.

Svakako bi oni koji planiraju putovanje avionom u skorije vrijeme trebali imati na umu to da će im trebati puno strpljenja. Zračna luka Bruxelles u ponedjeljak je bila prisiljena otkazati sva 232 redovna leta zbog štrajka osoblja.

'Ovo je težak tjedan i takve situacije ne idu nam u korist, jer je to industrija koja se pokušava vratiti uobičajenom poslovanju nakon pandemije. Od glavne sezone dijeli nas manje od dva tjedna i sve je više putnika', rekla je Nathalie Pierard, glasnogovornica zračne luke Bruxelles.

Geneviève Frydman bila je jedna od mnogih putnika koji su ostali 'na tlu'. Trebala je naime letjeti iz Praga za Bruxelles u ponedjeljak poslijepodne, ali je obaviještena u 23 sata u nedjelju da joj je let otkazan.

'Bila sam ljuta jer nije bilo podrške putnicima, nikakvog rješenja ni odgovora o sljedećem letu. Zaglavili smo u drugoj zemlji i nismo dobili nikakve upute zrakoplovne kompanije, kojoj smo vjerovali da će nam pomoći pri povratku kući', rekla je za Politico.eu.

U Varšavi rastu napetosti između kontrolora zračnog prometa i poljske Agencije za usluge zračne navigacije zbog prekršenog dogovora oko plaća i uvjeta rada nakon pandemije.

'Radnici u zrakoplovstvu to više ne mogu podnijeti. Oni su već duže vrijeme pod značajnim pritiskom i jasno je da je to doseglo točku ključanja', rekla je Livia Spera iz Europske federacije prometnih radnika.

Štrajkovi i među željezničarima

Situacija na terenu u Bruxellesu, regionalnom čvorištu i najvećoj belgijskoj zračnoj luci, samo je dio kaosa diljem Europe.

Radnici Ryanaira i Brussels Airlinesa najavili su štrajkove za ovaj tjedan dok je Lufthansa već otkazala 1.000 julskih letova zbog nedostatka osoblja i uskih grla u zračnoj luci Frankfurt, najvećoj njemačkoj zračnoj luci.

U međuvremenu, niskotarifni avioprijevoznik easyJet rekao je da je prisiljen smanjiti tisuće letova planiranih za ovo ljeto. U ponedjeljak je zračna luka Heathrow zatražila od zračnih prijevoznika da otkažu deset posto letova zbog nedostatka osoblja dok su putnici satima čekali svoju prtljagu.

Šefovi industrije kažu da je velik dio problema u tome što je osoblje tokom pandemije otišlo na plaćeni odmor ili su dobili otkaz, nakon čega se nisu htjeli vratiti u industriju koja im nudi minimalne plaće i teške uvjete rada.

Ni na 'zemlji' nije puno bolje. Ujedinjeno Kraljevstvo priprema se za trodnevni štrajk željeznica koji počinje danas, a u kojem će sudjelovati oko 40.000 radnika. Sindikati žele povećanje plaća od sedam posto, a vlada odmahuje rukom. Najveći je to štrajk željezničara u posljednjih 30 godina.

'Povećanje plaća uslijed inflacije dovest će do spirale koju želimo izbjeći', rekao je ministar financija Simon Clarke za BBC.

Neki talijanski transportni radnici izašli su na ulice u petak zbog spora oko plaća, što je utjecalo na sav javni promet; vlakove, autobuse i trajekte.