Zanimljiv pogled na navodno novo lice ruskog predsjednika ponudio je šef moskovskog dopisništva New York Timesa, Anton Troianovski.

Na početku rata, piše ovaj komentator, Vladimir Putin javljao se iz kremaljaske izolacije, ili ko zna odakle, lansirajući optužbe i prijetnje na račun Ukrajine i zapadnog svijeta, prenosi Slobodna Dalmacija.

"Međutim, ruski vođa sada se slobodnije pojavljuje u javnosti", piše Troianovski – projicirajući auru smirenog, paternalističkog vođe koji štiti svoj narod od vanjske opasnosti:

”Na početku svog rata protiv Ukrajine, predsjednik Rusije djelovao je napeto, ljutito, pa čak i dezorijentirano. Provodio je dane daleko od očiju javnosti, prijetio Zapadu nuklearnim udarima i napadao antiratno rasploložene Ruse kao 'šljam'. Ali, u junu se pojavio novi Putin, vrlo sličan predratnom imidžu: opušten, strpljiv i samouvjeren. Na susretu s mladim preduzetnicima ležerno se uspoređivao s Petrom Velikim, prvim ruskim carem.

Obraćajući se auditoriju na privrednoj konferenciji, odbacio je ideju da bi sankcije mogle izolirati Rusiju i ustvrdio da one još više štete Zapadu. A u srijedu je, nasmijan, koračao suncem obasjanom pistom aerodroma u Turkmenistanu, skidajući jaknu prije nego što je ušao u svoju blindiranu limuzinu ruske proizvodnje, kako bi krenuo na sastanak na vrhu pet zemalja", opisuje Troianovski.

To prvo putovanje ruskog autokrata izvan Rusije od invazije na Ukrajinu, i njegovo prvo višednevno putovanje u inostranstvo još od pandemije, očito je tempirano kao odgovor na summit NATO-a u Španiji.

Putin je također poslao poruku Rusima i svijetu da se, unatoč borbama u Ukrajini, Kremlj vraća u rutinu. Putovanje je bilo posljednji korak u široj transformaciji gospodina Putina, koja je postala očita posljednjih sedmica. To sugerira da on misli kako je stabilizirao svoje ratne napore i svoj ekonomski i politički sistem, nakon početnih vojnih neuspjeha Rusije i lavine zapadnih sankcija.

"Početni šok je prošao i pokazalo se da stvari nisu tako loše", rekao je Abas Galjamov, bivši Putinov glasnogovornik, ali Troianovski smatra da ruski predsjednik ipak tako pokušava prikriti rizike koji još uvijek prijete: Ukrajina koja ne pokazuje znakove odustajanja od borbe; izvanredno ujedinjen NATO savez koji se širi; krhki mir na domaćem terenu, gdje se ipak odražavaju posljedice sankcija i pogibiji ruskih vojnika.

"On je svjestan da se njegov legitimitet temelji na tome da bude jak i aktivan, na djelovanju i pobjeđivanju", rekao je Galjamov, sada politički savjetnik koji živi u Izraelu. “Nepokretnost i odsutnost iz javnosti za njega su poput smrti. Tako da je savladao samog sebe i sada se pokušava trgnuti.”

Ključno iz novih Putinovih izjava jest poruka da je globalna izolacija Rusije daleko od potpune, a da zaključci summita NATO-a – odlučnost da se podrži Ukrajina i ojača istočno krilo saveza – nisu od velike važnosti.

Nakon što je u utorak Putin odletio u Dušanbe u Tadžikistanu na sastanak s predsjednikom zemlje Emomalijem Rahmonom, ondje je prvi put prenoćio izvan Rusije još od januara 2020. Potom je u srijedu nastavio u Turkmenistan na okupljanje čelnika pet zemalja koje okružuju Kaspijsko jezero, a koje također uključuju Azerbajdžan, Kazahstan i Iran.

Summit je imao praktično značenje jer Rusija pokušava proširiti svoj utjecaj u toj ekonomski vitalnoj, energetskim resursima bogatoj regiji, istovremeno nastojeći ispuniti vakuum moći koji je ostao nakon američkog povlačenje iz obližnjeg Afganistana.

Simbolička važnost ovog sastanka je za publiku u Rusiji, jer ovako joj Putin nudi sliku diplomatskih aktivnosti i ruskog utjecaja baš u trenutku kada su se zapadni čelnici okupili u Madridu. Putin je održao i kratku konferenciju za novinare i pritom ponovno inzistirao na tome da mu se ne žuri okončati rat.

Za Tatjanu Stanovaju, dugogodišnju stručnjakinju za Kremlj, koja živi u Francuskoj, Putinov nalet pojavljivanja i javnih aktivnosti najnovija je iteracija u njegovim redovitim oscilacijama između razdoblja intenzivne privatne i intenzivne javne aktivnosti:

"Nakon nekoliko vrlo šokantnih koraka koje je bio poduzeo, potrebna mu je povratna informacija", rekla je Stanovaja. “Počinje se pojavljivati ​​u javnosti, otvarati se... Kao da izlazi na svjetlo da vidi što je zapravo učinio.” Putinova donedavna izolacija bila je pojačana pandemijom i popraćena, autentičnim ili tempiranim, izljevima nevjerojatnog bijesa i nezadovoljstva usmjerenih prema zapadu.

Zlokobni jezik, u kombinaciji sa zapadnim isporukama oružja Ukrajini i ruskim neuspjesima na bojnom polju, potaknuo je mnoge analitičare – uključujući i samu Stanovaju – da zaključe kako je Putin doista razmišljao o ograničenoj upotrebi nuklearnog oružja kako bi zastrašio Zapad.

Ali nedavno je Putin prekinuo te strašne prijetnje i vratio se svojoj opuštenijoj verziji.

Unatoč predviđanjima da će službeno objaviti rat i uvesti vojnu mobilizaciju nisu se obistinila. A zapadni koraci koje su drugi ruski dužnosnici opisali kao neprijateljske – poput dodjele statusa kandidata za Evropsku uniju Ukrajini i pozivanja Švedske i Finske u NATO – nisu izazvali njegovu oštru reakciju.

Umjesto toga, čini se da je njegova strategija sada čekati da se stvari riješe, očekujući da će zapadna odlučnost pokleknuti pod ekonomskim pritiskom i da će se vlada ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog raspasti dok Rusija napada njene snage i gradove.

Tatjana Stanovaja čak procjenjuje da je Putin ušao u neku vrstu detanta s Washingtonom. "Kladi se da će s vremenom kijevske vlasti morati sve prihvatiti", rekla je Stanovaja o o Putinu. ”Rusija pozorno prati izjave Bidenove administracije”, nastavlja analitičarka, “i odlučila je: ‘OK, pravila igre su uspostavljena. Prihvatljiva su nam. Tako da se možemo smiriti i jednostavno čekati.’”

Taj pristup, svakako, nosi velike rizike. Putinovo očito očekivanje da će mnogi Ukrajinci pozdraviti Ruse kao osloboditelje razotkrilo je njegovo iskrivljeno shvaćanje situacije u toj zemlji. Zanimljivo, Putin nije spomenuo Ukrajinu ili svoj obračun sa Zapadom u svom osmominutnom govoru u Turkmenistanu u srijedu, što je još jedan znak kako predviđa povratak uobičajenom poslu.

Umjesto toga, govorio je o ruskim naporima da poboljšaju transport i turizam u regiji te da se pozabavi problemom zagađenja. Prvi kaspijski brod za krstarenje, rekao je, isplovit će sljedeće godine iz ruske regije Astrahan u delti rijeke Volge. Ime broda – ”Petar Veliki”.

Ta Putinova opsjednutost Petrom Velikim ipak šalje poruku Evropi o osvajačkim ambicijama ruskog ”cara”, ma koliko on bio navodno opušten.