Naša današnja priča vraća nas u 1999. godinu u vrijeme hapšenja ratnog zločinca Radoslava Brđanina.

Brđanina, bivšeg političkog vođu tzv. Autonomne regije Krajina, koja je bila pod srpskom kontrolom, MKSJ je 2007. pravosnažno proglasio krivim za zločine koji uključuju progone, mučenje, deportacije i prisilno premještanje počinjene nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini, a naročito u ARK-u tokom 1992. godine.

Naime, Brđanin, nekadašnji visoki funkcioner SDS-a zauzimao je važno mjesto u rukovodstvu takozvane Srpske Republike BiH.

Brđanin je podržavao Strateški plan kao i rukovodstvo RS-a, te je namjeravao da poveže područja BiH na kojima su živjeli Srbi u jednu cjelinu, ostvari kontrolu nad tim područjima i stvori zasebnu državu bosanskih Srba, iz koje bi većina nesrba bila trajno uklonjena. Znao je da se Strateški plan može provesti samo upotrebom sile i straha.

GOVORI I IZJAVE ZLOČINCA BRĐANINA

Brđanin je javno iznio nekoliko štetnih izjava na televiziji, radiju i novinama koje su namjerno pojačale strah Srba od Bošnjaka i Hrvata.

Moraju svi da shvate da moramo stvoriti nacionalnu srpsku državu, i oni koji misle da trebamo i po treći put da oprostimo zajedničkom neprijatelju muslimansko-hrvatskom, ne verujem da će naići na povoljno tle kod našeg naroda. Mi nismo divlji narod. Ali, kamo sreće da smo još 1918. stavili bodljikavu žicu. Između nas, Hrvata i Muslimana ne bi bilo i ovog trećeg pokolja i napada na srpski narod.

—kraj 1992., intervju za srpsku radio-televiziju

-Danas se ostvaruje jedan san koji su meni u propagandnoj kampanji prigovarali (...) da je Krajina Zapadna Srbija. (...) I zato moramo (...) zapadne granice postaviti onako kako to odgovara srpskom narodu, a ne na uštrb bilo koga drugog naroda.

24.10. 1991., na osnivačkoj sjednici Skupštine Srpskog naroda u BiH

Mi znamo da srpski narod je za jednu pravnu državu, državu koja ima svoje zakone. Ali takođe smo svjedoci da Evropa to ne priznaje. Pošto Evropa, izgleda, priznaje samo silu, ja mislim da se na silu mora odgovoriti silom. Zato bih zamolio da se ne zaklinjemo srpstvom nego bih pozvao i Srbe Sarajeva i Srbe SAO Romanije i Sjeverne Bosne da se odazovu mobilizaciji i da odbranimo naše zapadne granice. Kada mi stanemo na naše granice onda će to Evropa priznati!

4. sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH, 21.12. 1991.

One lijeve snage koje nam ponovo nude zajednički život moraju da znaju da je obaveza Srba da sljedećih sto godina brišu cipele od poganih nekrsta koji [nerazumljivo] ovu našu zemlju.

Javni skup, Banja Luka, 1993.

Zahvaljujući svojim položajima vlasti, Brđanin je imao pristup medijima. Od rukovodilaca na regionalnom nivou, upravo se Brđanin najčešće pojavljivao u medijima. Zbog toga što je bio na položaju vlasti, njegove javne izjave su imale veću težinu, kako u očima Srba, tako i nesrba. Huškao je nacionalne grupe jednu protiv druge, pozivao na otpuštanje Bošnjaka i Hrvata s posla te je govorio protiv miješanih brakova. Iz straha za svoju sigurnost, veliki broj Bošnjaka i Hrvata je stoga napustio područja bosanske Krajine.

Suđenje u Haagu

MKSJ je protiv njega podignuo optužnicu 1999. godine zbog zločina protiv Bošnjaka i Hrvata na području pod njegovom kontrolom (Banja Luka, Prijedor, Sanski Most, Ključ, Kotor-Varoš, Bosanski Novi). Dok je još bio zastupnik u skupštini RS-a, optužnica je stupila na snagu, te ga je ubrzo uhapsio SFOR. Prebačen je potom u Haag. Godine 2000. se izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužbe. Suđenje je počelo početkom 2002., a 2004.osuđen je za progone, mučenje, deportacije, nehumana djela (prisilno premještanje), bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji, hotimično lišavanje života; mučenje. Ipak, oslobođen je dvije najteže optužbe: za genocid i istrebljenje.

U presudi je utvrđeno da je "uz pomoć propagande usmjerene protiv nesrpskih stanovnika postigao strateški cilj rješavanja nesrpskog stanovništva" velikih dijelova RS-a. Prvo je osuđen na 32 godine zatvora, da bi pravomoćnom presudom osuđen na 30 godina.

Radoslav Brđanin, bivši politički vođa Autonomne regije Krajina (ARK) kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio na 30 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) dvaput je zatražio prijevremeno puštanje na slobodu.

Predsjednik Mehanizma Carmel Agius je u martu 2020. godine odbio raniji zahtjev Brđanina.

Kako se navodi u drugom zahtjevu njegovog advokata Novaka Lukića za prijevremeno puštanje na slobodu, Brđanin je potpuno svjestan težine zločina i prihvata stav predsjednika MMKS-a Carmela Agiusa o velikoj težini zločina za koje je osuđen.

Brđanin se od marta 2008. nalazi u zatvoru u Danskoj.

(SB)