Da preboljenje COVID-19 kod nekih ljudi ostavlja trajne posljedice, već je dobro poznato. No, studija koju su proveli znanstvenici u Nizozemskoj, pokazala je koliko je taj problem zaista raširen u svijetu.

Objavljena u časopisu The Lancet, studija je promatrala više od 76.000 ispitanika u Nizozemskoj, koji su ispunjavali upitnik o uobičajenim simptomima kod dugog COVID-a. Tokom studije, koja je trajala od marta 2020. do septembra 2021., ispitanici su ispunili upitnik 24 puta. Više od 4200 ispitanika u tom je razdoblju oboljelo od COVID-19, a čak 21 posto njih prijavilo je da i dalje osjećaju simptome tri do pet mjeseci nakon što su se zarazili.

Analizom podataka, znanstvenici su došli do zaključka kako čak 12,7 posto onih koji su imali COVID-19, odnosno otprilike svaki osmi, osjeća dugotrajne posljedice bolesti, što se naziva "dugim COVID-om". Najčešće su osobe s "dugim COVID-om" osjećale simptome kao što su bol u prsima, otežano disanje, bol u mišićima, gubitak osjeta okusa i mirisa te općeniti umor.

Jedna od autorica studije, Aranka Ballering, sa Sveučilišta Groningen, istaknula je kako je "dugi COVID" hitan problem koji se treba riješiti.

Gledajući simptome u nezaraženoj kontrolnoj grupi i kod pojedinaca prije i poslije infekcije SARS-CoV-2 virusom, uspjeli smo izdvojiti simptome koji su možda posljedica cijele pandemije, a koje su izazvali stres i nesigurnost, istaknula je Ballering.

Znanstvenici priznaju kako u studiji nisu obuhvatili jedan od čestih simptoma "dugog COVID-a" kao što su problemi s koncentracijom, te ističu kako bi se u sljedećoj studiji trebalo pozabaviti posljedicama COVID-19 na mentalno zdravlje. Tako bi, uz probleme s koncentracijom, nesanicu i iscrpljenošću, trebalo promatrati i depresiju te anksioznost koju su neki osjećali.

Znanstvenici s britanskog Sveučilišta Leicester koji nisu bili uključeni u studiju, Christopher Brightling i Rachel Evans, istaknuli su u svom komentaru kako podaci iz drugih studija (u kombinaciji s ovom) pokazuju da su ljudi koji su bili cijepljeni ili su se zarazili omikron varijantom koronavirusa, ipak rjeđe oboljevali od "dugog COVID-a".

Trenutni dokazi potvrđuju ideju da je "dugi COVID" čest te može trajati barem dvije godine nakon infekcije virusom SARS-CoV-2, iako se tek u rijetkim slučajevima javlja kao ozbiljna posljedica. Potrebno je bolje definirati što je to "dugi COVID", možda i opisati različite oblike "dugog COVID-a" kako bi se bolje razumjele posljedice. To bi dovelo do prilagođenog mulitmodalnog liječenja za sve veći broj ljudi koji boluju od "dugog COVID-a", istaknuli su u svom komentaru također objavljenom u The Lancetu.