Tenzije u zemljama Balkana su u porastu, što je dio ruskog scenarija za destabilizaciju Europe, ali i kako bi se odvukla pažnja Zapada sa rata u Ukrajini, kaže za Radio Slobodna Europa Ivana Stradner , savjetnica u Fondaciji za zaštitu demokratije (FDD) i naučna. saradnica Instituta Ameriken entrerprajz (AEI) sa sjedištem u Vašingtonu.

Naglašava i ulogu crkve kroz koju, kaže, Moskva širi destabilizaciju. Prema njenoj ocjeni mir na Balkanu, između ostalog, jamči i prisutnost NATO-a.

Od aktualnih kriza Stradner ističe napetost u Bosni i Hercegovini povodom izmjene Izbornog zakona, potom, kako kaže, separatističke ambicije člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika .

Brine, navodi Stradner, i to što su se u Crnoj Gori postojeće etničke tenzije pogoršale usljed potpisivanja Ugovora sa Srpskom pravoslavnom ckvom.

Ističe i posljednju krizu između Kosova i Srbije. S druge strane, smatra da tenzije zvaničnom Beogradu omogućuju da se predstavi kao stabilizator u regionu.

Tenzije u zemljama Zapadnog Balkana su u porastu, prije svega na relaciji Beograd-Priština, ali iu Bosni i Hercegovini, dok su u Crnoj Gori prisutne unutrašnje nestabilnosti. Mislite li da ima potencijala za eskalaciju krize?

Da, kriza i tenzije postoje, i vjerujem da će se nastaviti. Da li je ovo priprema za neki rat? U ovom trenutku ga ne vidim ali, naravno, to se može u svakom trenutku promijeniti.

Situacija između Prištine i Beograda nije novost. Jeste novine u kontekstu rata u Ukrajini i zbog toga su mnogi počeli da paniče i da ovu situaciju gledaju kao pripremu za rat. Ipak, podsjetiću da su i prošle godine bile slične tenzije na jesen kada su čak bili podignuti avioni na granici sa Kosovom.

Jedan od razloga napetosti je prejaka ruska propaganda koja govori da je potencijalna eskalacija dio taktike zapadnog svijeta da uvuče zvaničnu Moskvu u dodatni sukob na Balkanu i da otvori neki novi front kako bi se Rusija oslabila.

Porast tenzija na Zapadnom Balkanu

Da li vidite zajedničku pozadinu, uzrok? Ne možemo da ne primijetimo identičan tajming porasta napetosti u ovim državama.

Da, apsolutno sam saglasna. Za visoke tenzije ima više zajedničkih faktora. S jedne strane snažan utjecaj Rusije. Moskva godinama želi da destabilizuje Balkan ali ne jer želi da ga okupira. Rusiji je važna tenzija kako bi se, konkretno sada, odvukla pažnja Zapada sa onim što se događa u Ukrajini.

Drugi faktor su unutrašnje tenzije između istih lidera država Zapadnog Balkana. Postoje velike i ozbiljne stvari koje se trenutno dešavaju u Bosni pred izbore u oktobru. Imate s jedne strane Milorada Dodika koji prijeti separacionizmom, imate novi Izborni zakon koji je vrlo kontroverzan i koji dovodi do dodatnih podjela. U Crnoj Gori su velike unutrašnje tenzije, pogotovo sada vezane za Ugovor sa pravoslavnom crkvom.

Uz sve to, Beograd ima unutrašnje interese za tenzije jer to Srbiji omogućuje da se postavi kao stabilizator u regionu i da Zapadu pokaže da ne postoji sigurnost bez sigurnosti Beograda.

Treći faktor je Zapad koji je trenutno okupiran Kinom i Rusijom, Tajvanom.

Situacija u Moldaviji iu Gruziji i načini kako se koriste secionistički pokreti tamo je vrlo slična s onim što se događa u Bosni. I to je još jedan dokaz da je kriza na Balkanu dio istog scenarija koji Rusija koristi za destabilizaciju Europe.

Koliko je trenutna situacija na Balkanu posljedica prelivanja ruske agresije na Ukrajinu?

Ukrajina se bori i za stabilnost na Balkanu. Poremetila je Rusiju koja je mislila da će za tri dana osvojiti Kijev a to se nije dogodilo. Iako je taj rat negativna stvar, ova okolnost je pozitivna za Balkan.

Tako da, sve dok Ukrajina izdržava ruske snage, mislim da ozbiljnog sukoba na Balkanu nema. Ali, svakako, to što ne vidimo da će biti rata na Balkanu ne znači da će se nastaviti hibridno ratovanje kroz medije, kroz dalju polarizaciju…

Prisustvo i uloga NATO saveza

Koliki je utjecaj na stabilnost regiona ima činjenicu da je NATO, u različitim formama, prisutan na Balkanu? Da li je to faktor koji može da obeshrabri one koji su spremni na sukobe?

Prisustvo NATO-a na Balkanu održava stabilnost jer šalje jasan signal Rusiji da bilo kakva daljnja eskalacija njihovih poteza na Balkanu može imati ozbiljne posljedice. Poslednja stvar koju Rusija želi da ima izravan sukob sa NATO-om.

Poruka generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga , vezana za krizu na sjeveru Kosova, da su spremni intervenirati ukoliko bude eskalacija upućena je Rusiji i veoma je snažna.

Pozvali ste NATO da pošalje timove za hibridno ratovanje na Balkanu što prije. Zašto je to važno?

Vrlo je važno da NATO i drugi saveznici pošalju timove za hibridno ratovanje kako bi se smanjile tenzije na Balkanu. Ovo što vidimo na Balkanu je tipična upotreba hibridnog ratovanja kako bi došlo do veće polarizacije u regionu.

Primjećujem identičnu metodologiju koju Rusija koristi u Ukrajini za polarizaciju vezanu za Drugi svjetski rat. Tamo je borba za denacifikaciju, kako oni kažu, a na Balkanu postoji sličan model koji polarizira ljude na “četnike”, “ustaše” i “komuniste”.

Mislim da je vrlo bitno poslati timove za ove hibridno ratovanje posebno zbog dodatnih 30 dana odgađana primjena kosovske odluke, kako bi se riješila situacija.

Velika Britanija je već rekla da će poslati svoje timove za hibridno ratovanje u BiH, jer očekuju izbore u listopadu.

Više puta ste pozivali Zapad da se aktivnije uključi. Kako vidite posljednji Zakon o korupciji, koji u osnovi omogućuje Sjedinjenim Američkim Državama veću prisutnost na Balkanu?

Zapad godinama nije bio prisutan na Balkanu što je omogućilo Rusiji i Kini da uđu i upotpune taj vakuum. Zapad se vratio donekle na Balkan. Sada su SAD donijele Uredbu kojom imaju mogućnost da sankcionišu sve one koji podrivaju mir na Balkanu. Uveli su neke sankcije ali ne smatram da je to dovoljno.

Sjedinjene Američke Države trebaju da budu pokazatelj Europi kako Balkanu treba da se pomogne. Žao mi je što se Europska unija nije pridružila ozbiljnim sankcijama jer bez sankcija EU plašim se da će imati američki limitirani uspjeh.

Kako Rusija koristi crkvu za svoje ciljeve

Na šta mislite kada kažete da Rusija koristi crkvu da destabilizuje Balkan?

Ruska pravoslavna crkva decenijama je u koristi Kremlja. I Staljin je u svoje vrijeme koristio crkvu za svoje interese pa tako čini i Vladimir Putin. Ovo što se događa na Balkanu identično je kao iu Ukrajini, kada je crkva bila korištena još 2014. godine za dodatne polarizacije.

Na Balkanu je vrlo lako da se uradi zato što Rusija ima preteženu pravoslavnu religiju. Čuveno je slovensko-rusko bratstvo sa pravoslavnom crkvom koje ima veliki utjecaj u Srbiji ali i također u ostalim djelovima na Balkanu. Zašto je to bitno?

Od devedesetih godina Balkan je istinsko područje po pitanju nacionalnih, etničkih i religijskih razlika. Dovoljno je da upalite šibicu da bilo koje od ovih trusnih područja pomjerite i da dođe do eskalacije.

Da li je i Crna Gora primjer jakog utjecaja crkve? Nestabilnosti u Crnoj Gori, društvene i političke, u posljednje tri godine u pozadini imaju nezadovoljstvo više strana upravo zbog crkvenih pitanja.

Apsolutno se slažem sa vama. Ovo što se već nekoliko godina događa u Crnoj Gori identičan je scenarij koji se događao iu Ukrajini. Naravno, u Crnoj Gori godinama postoje etničke tenzije a kada im dodate i religijske to je zaista poklon Vladimiru Putinu.

Njemu nije potrebno da dovede tenkove na Balkan. Putin već ima dovoljno trusno područje koje može da destabilizira i da konstantno ima Balkan na ivici sukoba kako bi odvukao pažnju od svojih apetita vezanih za svoje okruženje.