Darja Aleksandrovna Dugina, 30-godišnja kćerka utjecajnog ruskog ultranacionaliste Aleksandra Dugina koja je u subotu ubijena kada je eksplodirao automobil Toyota Land Cruiser u kojem se vozila, doktorat iz filozofije stekla je na Moskovskom državnom univerzitetu "Mihail Vasiljevič Lomonosov".

Dugina je 25. maja ove godine u razgovoru za francuski portal Breizh-Info.com dala opsežan intervju u kojem je rekla da je situacija u Ukrajini primjer sukoba civilizacija - one globalističke i one euraazijske, piše Jutarnji.hr.

Dugina je razgovor započela tako što je rekla da je diplomirala historiju filozofije te da je bila fokusirana političku filozofiju kasnog novoplatonizma. Glavna obilježja novoplatonizma su idealizam, misticizam i asketizam. Prema novoplatoničarima, sve što je iz Boga proizašlo teži da se vrati Bogu kao najvišemu dobru. Taj cilj čovječja duša ne može postići spoznajom ili razumom već samo neposrednim spajanjem s božanstvom u ekstazi. U tom se smislu novoplatonizam može označiti kao izvor kasnije mistike, uključujući i kršćansku mistiku.

Dugina je u tom intervjuu rekla da je u istom "egzistencijalnom brodu" kao i njen otac te da su sankcije koje su im nametnule SAD, Kanada, Australija i Velika Britanija "indikacija" da su ona i njen otac na strani istine u borbi protiv globalizma.

"Stoga, čast mi je što sam rođena u takvoj porodici", rekla je Dugina.

Dugina je za sebe u tom intervjuu rekla da je stručnjakinja za međunarodne odnose te da analizira evropsku politiku i geopolitiku. Utvrdila je da joj je Bliski istok polje interesa te da je važno pratiti tamošnje procese jer su oni jedan od stadija u borbi protiv imperijalizma.

"Jasno je da je pokret globalizma gotov, da je došao kraj liberalizma i liberalne historije", rekla je Dugina te ocijenila da intelektualci danas moraju raditi na stvaranju multipolarnog svijeta i dijaloga između civilizacijskih blokova.

"Kako bi se konsolidirao multipolarni svijet, graničnim područjima između civilizacija mora se pristupati s puno brige. Svi se konflikti događaju u tim područjima Zato je važno razviti granicu između mentaliteta. Bez njih doći će do sukoba civilizacija", dodala je Dugina.

Dugina je rekla da su zemlje koje su bile članice Sovjetskog saveza nakon njegovog raspada (Putin raspad SSSR-a drži velikom geopolitičkom katastrofom) postale granična područja te da su NATO i SAD zainteresirani za destabilizaciju zemalja s kojima Rusija graniči, pa tako i Ukrajine. Dugina smatra da je Majdanska revolucija iz 2014. godine dovela do uspostavljanja "globalističke diktature" u Ukrajini i proameričke agende.

"Nakon toga se u Ukrajini osam godina kultivirala rusofobija, a nije se prezalo ni od ubijanja Rusa. Donbas se svakodnevno bombardirao", rekla je Dugina.

Dugina je rekla da je podrška koju Zapad daje Ukrajini djeluje poput "agonije", "agonije globalističkog režima koji gubi od multipolarizma". Dodala je da SAD računao s tim da Evropa neće ostati neutralna te da je sistemski radio na izazivanju konflikta.

Rekla je i da rat u Ukrajini nije doveo do izolacije Rusije već da je Rusija pronašla nove globalne partnere. Potom je citirala tekst koji je objavljen u kineskim novinama Global Times, a u kojem piše da Kina, Indija, Indonezija, Brazil i zemlje u razvoju trebaju razmotriti kako osnažiti svoju ekonomsku saradnju jer će im ista omogućiti da izdrže šokove sa Zapada.

"Zapad sankcijama pokušava kazniti Rusiji, međutim njihov se učinak baš i ne vidi", kaže je Dugina.

"Istovremeno, te su sankcije snažno pogodile evropske zemlje te za mnoge od njih postale svojevrstan 'harakiri'. To su zabrinjavajuće vijesti, međutim čini se da je to bio dio američkog plana da se destabilizira Evropu. Mađarski premijer Viktor Orban ne podržava nesmotrene sankcije protiv Rusije", rekla je Dugina.

Dugina je rekla da su izvještaji o poginulima o ratu u Ukrajini politizirani te da zapadni mediji gotovo nikada ne nude drugo viđenje događaja. Osudila je cenzurisanje ruskih medija poput RT-a i Sputnjika, ocijenivši da se ne radi o produženim rukama Kremlja već platformama za rasprave.

Geopolitika.ru, portal koji kontrolira njen otac Aleksandar, prenio je engleski prijevod tog intervjua.

Ured za nadzor strane imovine Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) navodi da je Dugina bila glavna urednica portala United World International (UWI).

OFAC tvrdi da je Organizacija za vršenje utjecaja putem medija Projekt Lahta, organizacija u vlasništvu ruskog kontroverznog oligarha Jevgenija Prigožina, također navodnog vlasnika plaćeničke grupe Wagner te intimusa ruskog predsjednika Vladimira Putina, 2020. godine pokrenula UWI, koji je pak 2022. godine ocijenio da bi Ukrajina "nestala" ako bi se pridružila Sjevernoatlantskom savezu (NATO).

Dugina je, tvrdi OFAC, tražila novinare koji bi pisali tekstove za UWI.