Ukoliko ste građanin Distrikta Brčko, a niste se opredijelili za jedno od entitetskih državljanstava, nemate pravo glasa na Općim izborima. U ovom izbornom ciklusa takvih je čak 14.000 građana. Upravo u lov na njih proteklih mjeseci krenula su oba entiteta da bi ih jednokratnom pomoći pokušali pridobiti da se opredijele. Veliki je ovo problem na koji zasad upozoravaju tek nevladine organizacije, a koji datira još od 2013. godine usvajanjem zakona o ličnim kartama. 

Bivši dogradonačelnik i dopredsjednik Skupštine Brčko distrikta Ivan Krndelj na općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014. godine odlučio je da neće glasati, jer je kao uslov traženo da se opredijeli za entitetsko državljanstvo. Planirao je uputiti apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, ali bio je samo pojedinac u cijeloj toj borbi, bez podrške bilo koga u državi, tako da je odustao.

“Međunarodna zajednica direktno je učestvovala u donošenju tih nakaradnih rješenja. Ta rješenja nisu sukladna Konačnoj arbitražnoj odluci. Građanima Brčko distrikta omogućeno je da imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine, države u kojoj žive, a mogu da imaju ako žele entitetsko državljanstvo. Apsolutno nije bitno što se tiče Konačne arbitražne odluke”, kaže za FTV Krndelj.

Anketiranim građanima Brčko distrikta entitetsko državljanstvo uglavnom ne predstavlja neku otežavajuću okolnost, bez obzira na to što su jedini u Bosni i Hercegovini primorani da imaju taj dokument - i još da ga plaćaju.

“Apsolutno mi to nije nikakva otežavajuća okolnost. Nije bila, niti će biti. Treba ukinuti sva ta državljanstva, da samo jedno imamo, a to je državljanstvo Bosne i Hercegovine.”

Oko 14.000 Brčaka i dalje ne posjeduje entitetsko državljanstvo, te kao punoljetni državljani Bosne i Hercegovine ne mogu ostvariti jedno od svojih osnovnih ljudskih prava, a to je pravo glasa na izborima.

“U posljednje vrijeme svjedoci smo zloupotrebe javnih resursa od strane oba entiteta, gdje su davali jednokratnu novčanu pomoć, pogotovo ugroženim kategorijama u Brčko distriktu. Samim time, građani i građanke su se morali opredijeliti za jedno od entitetskih državljanstava, a oni koji nisu bili dio toga su diskriminisani”, navodi Harun Šabanović, član Koalicije Pod lupom.

“Brčko distrikt je vlasništvo Bosne i Hercegovine. Vlasništvo entiteta je samo u smislu prava i obaveza, jer neka prava koja nisu prenijeli na institucije Brčko distrikta ostala su u nadležnosti RS-a, odnosno FBiH. A sve što je preneseno je isključiva nadležnost vlasti Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine”, poručuje Krndelj.

Stanovnici Brčko distrikta obavezani su zakonom da se prilikom izdavanja lične karte odluče koje entitetsko državljanstvo, pored državljanstva Bosne i Hercegovine, prihvataju. Na osnovu toga, oni na općim izborima imaju pravo da biraju svoje predstavnike u tom entitetu, a odatle i na državnom nivou. Kada istekne lična karta preostalim građanima koji nemaju entitetsko državljanstvo, i oni će morati posjedovati ovaj dokument, čime će biti zacementirana podjela stanovništva Distrikta između bh. entiteta.