Na današnji dan prije 19 godina preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović. Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, objavom na Twitter profilu sjetio se Izetbegovića.

“Na 19. godišnjicu njegove smrti, sjećam se smrti rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika prijateljske i bratske Bosne i Hercegovine, koji je svoje ime upisao u historiju svojim vodstvom i zaslugama za svoj narod”, napisao je Erdogan.

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom ”Sarajevskom procesu” osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”.

Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Godinu nakon njegove smrti, 2004., objavljena su sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najutjecajniji španski list, madridski “El Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine, a ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami saučešća su pristigli iz oko 100 zemalja.

Ostat će zapamćena izjava Richarda Holbrookea, tvorca Dejtonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine”.