Na Petom kongresu psihijatara Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem pod nazivom "Psihijatrija u svijetu promjena", koji je počeo danas u Mostaru i trajat će tri dana, okupilo se 300 stručnjaka iz deset zemalja.

Predsjednik Udruženja psihijatara u BiH Dragan Babić kazao je da je posljednjih decenija psihijatrija kao struka napredovala i danas imamo kvalitetnije i bolje lijekove, bolje dijagnostičke metode, bolje klasifikacijske sisteme te primjenjujemo integralni i multidisciplinarni pristup.

Dodao je da, zahvaljujući tom napretku, psihijatri danas mogu pružiti puno bolju pomoć onima kojima je ta pomoć potrebna.

Komentirajući stanje u bh. psihijatriji, Babić je ocijenio kako ne zaostajemo u odnosu na države regije, ali se teško možemo upoređivati sa zemljama zapadne Evrope ili SAD-om.

Kada je u pitanju opća klinička slika bh. stanovništva, Babić je podsjetio kako su ratna događanja s kraja 20. vijeka prouzrokovala razne traume kojima se i danas, gotovo 27 godina od završetka rata, psiholozi bave.

"Zadnje dvije godine imamo koronavirus, imamo rat u Ukrajini i sve to djeluje jako stresno. Neke ljude stres ojača pa bude jači i bolji, ali ipak je više onih koji zbog toga pate. Ako uzmemo političku i ekonomsku situaciju koja je dosta teška u BiH, to negativno djeluje na zdravlje i puno je ljudi koji su tjeskobni, nervozni anksiozni, depresivni, a neki čak uđu u paranoidna, psihotička stanja što znači da postanu pravi duševni bolesnici",  upozorio je Babić.

Profesor emeritus zagrebačkog sveučilišta i predsjednik hrvatskog Instituta za istraživanje i edukaciju o mentalnom zdravlju Miro Jakovljević istakao je važnost mentalnog zdravlja, dodavši kako jako bitnu komponentu igra kultura empatije.

"Kultura empatije utemeljena na međusobnoj ljubavi i razumijevanju: to je poruka ovog našeg kongresa", naveo je Jakovljević.

Bivši predsjednik Svjetske psihijatrijske asocijacije i predsjednik Udruga za unapređenje programa mentalnog zdravlja (Association for the Improvement of Mental Health Programmes -AMH) u Ženevi Norman Sartorius ocijenio je kako su depresija i anksiozna stanja vrlo česta u modernom svijetu, a ta oboljenja ima između četiri i šest posto stanovništva.

"Za vrijeme epidemije pojavilo se to da su ljudi bili deprimirani bez da su imali depresiju. Izgubili su posao, možda se nisu mogli sretati s ljudima koje vole i mnogi drugi razlozi koji su ih doveli do toga da budu deprimirani, ali mora se razlikovati bolest depresija koju mi možemo liječiti kao psihijatri i biti deprimiran što trebaju liječiti države, vlade i društvo kao cjelina, jer su oni uzrok tom osjećaju", kazao je Sartorius.

Po njegovim riječima, globalne događaje poput ratova i pandemija nemoguće je spriječiti, a sve te situacije itekako utječu na mentalno zdravlje ljudi.

"Za mene jedna od najvažnijih stvari koje moramo ponovno uspostaviti je kako treba odgojiti malo dijete koje će naučiti da bude u miru, da prihvaća ljude koji su drugačiji od njega, naučiti da voli i da bude dobro. To je ono što čovjek nauči dok je dijete, a za to mora imati majku i oca ili barem jednog od njih kako bi ga tome naučili. Tako da je za moj pojam jedan od najvažnijih područja na kojem bismo morali raditi upravo to kako odgojiti roditelje da budu sposobni i dostojni da imaju djecu, tako da kada dođe budućnost da svijet bude pun dobrih ljudi", poručio je Sartorius.