Banjalučani su se večeras sjetili građanske hrabrosti i moralnosti Muslimana iz Drugog svjetskog rata koji su Rezolucijom od 12. novembra 1941. godine ustali u odbranu Srba, Jevreja i Roma od tadašnje NDH vlasti. O tome se govorilo na tribini koju je u prostorijama banjalučkog SDP-a organizovao Pokret za državu.

Gost predavač je bio profesor Admir Mulaosmanović. On je okupljenim istakao važnost sjećanja na ovaj događaj kao izraz hrabrosti, ali i kolektivne svijesti za potrebu da se u Evropi pod nacističkom okupacijom osude zločini i stane na stranu slabijeg.

"Moramo biti ponosni na činjenicu da je muslimanski moralni profil tih godina bio takav da nisu uzeli NDH pušku, nego su stali na stranu onih kojima se čini nepravda", istakao je Mulaosmanović, prenosi Ljudski.ba.

Kao što je to ranije najavio predsjednik Gradske organizacije SDP-a Banja Luka Aleksandar Vuković bilo je to vrijeme kada je "čovjek čovjeku bio čovjek".

Banjalučki muslimani svoju Rezoluciju usvojili su u Ferhad-pašinoj džamiji 12. novembra 1941.godine.

U njoj, 81 banjalučki visokopozicinorani musliman sa velikim ugledom u svom narodu, oporučuje muslimanima da „žive u slozi sa svojim komšijama i sugrađanima“, ističući „da nas u ovim teškim vremenima mogu spasti samo potpuna sloga i jedinstvo i čvrstina naših redova“.

Naglašavaju da je svima zajednička ljubav prema Bosni i Hercegovini, te posebno ističu: „Možemo i trebamo da živimo jedni pored drugih i jedni sa drugima kao braća koje je zla sudbina i neprijateljska promidžba zavadila“.

Iako sada to možda djeluje naivno, traže, takođe, da se svima sudi po zakonu, bez razlike kojoj vjeri pripadaju.

Tokom tribine je istaknuto kako je Drugi svjetski rat je bio takav momenat u kome je bilo kakva vrsta akcije mogla biti tumačena na pogrešan način i mogla je izazvati kako pozitivne, tako i negativne reakcije. Pojava rezolucija je pokazatelj kako se u složenim uslovima zadržala snaga lične i institucionalne odgovornosti prema onome što se dešavalo.

Banjalučku rezoluciju prvi je potpisao tadašnji gradonačelnik Hakija Bešlagić.

Rezoluciju su poslali dr. Džaferbegu Kulenoviću, potpredsjedniku Vlade NDH i Hilmiji Bešlagiću, ministru prometa, pa i ostatku vlade NDH.

Banjalučki muslimani – intelektualci skreću pažnju tadašnjem vrhu NDH, na ubijanja, zvjerstva, pa čak i ubistva djece po Banjoj Luci, ubijanje pravoslavnih sveštenika, nasilno pokrštavanje… Na iskorištavanje muslimanskih znamenja i imena koje su članovi NDH preuzimali da bi unijeli razdor i stvorili sukobe između pravoslavaca i muslimana, ograđujući se od takvih postupaka, koji nisu ni moralni, te kojima se ubija svaka nada za daljnji suživot.