PREDSJEDNIČKI IZBORI U CRNOJ GORI: Zatvorena birališta

Prema istraživanjima javnog mnijenja, u drugi krug izbora, koji će se održati 2. aprila, ući će aktuelni predsjednik države Milo Đukanović, a šansu da budu njegovi suparnici imaju trojica kandidata.

  • Regija

  • 19. Mar. 2023  

  • 0

Birališta u Crnoj Gori su zatvorena, a prvi rezultati se očekuju oko 21 sat. Više od pola miliona birača, koliko ih je upisano u crnogorski birački spisak, između sedam kandidata biralo je novog predsjednika Crne Gore, a prema procjenama se očekuje da će se konačni ishod znati u drugom krugu.

Za petogodišnji mandat bore se aktuelni šef države i kandidat njegove Demokratske partije socijalista Milo Đukanović te čelnik prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Demokrata Alekse Bečića, Jakov Milatović iz Pokreta Europa sad (PES), čelnik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović te influencer Jovan Radulović, piše Raport.ba.

Situaciju pred izbore dodatno je zakomplicirala Đukanovićeva odluka da raspusti crnogorski parlament, nakon isteka roka i neuspjelog pokušaja sastavljanja vlade. Tako će se i parlamentarni izbori prema zakonima Crne Gore morati održati do kraja maja. Smatra se da odluka o raspuštanju neće bitnije utjecati na rezultate izbora u nedjelju.

Đukanović bira protivnika u drugom krugu?

Prema istraživanjima javnog mnijenja, u drugi krug izbora, koji će se održati 2. aprila, ući će aktuelni predsjednik države Milo Đukanović, a šansu da budu njegovi suparnici imaju trojica kandidata.

Za prolazak u drugi krug bori se Andrija Mandić, čelnik DF-a, nekada ekstremnih političkih ideja, koji je tokom kampanje insistirao na politici pomirenja svih naroda koji žive u Crnoj Gori te jasno kazao da se kaje zbog ranijih ekstremnih nastupa.

“Vrijeme je da radimo na ozdravljenju i da gradimo zajedničku budućnost. Ne novi sukobi i stare razlike, već pomirenje”, izborne su poruke Andrije Mandića, koji je ranije zastupao prosrpska i proruska stajališta, protivio se ulasku Crne Gore u NATO i organizirao nasilne prosvjede nakon što je Crna Gora priznala Kosovo.

Mandić, koji se izjašnjava kao Srbin, uživa veliku podršku među Srbima u Crnoj Gori, kojih je blizu 30 posto po posljednjem popisu iz 2011., a ne negira i bliskost s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Tijesna utrka za drugi krug

Jakov Milatović, bivši ministar ekonomskog razvoja u prethodnoj vladi premijera Zdravka Krivokapića, također bi prema istraživanjima mogao dospjeti do drugog kruga. Njegova stranka trenutno je rastuća politička snaga u Crnoj Gori, a ono što cijene birači je činjenica da su tokom mandata povećali minimalnu zaradu u Crnoj Gori s 220 na 450 eura.

S druge strane, iako se predstavlja kao kandidat građanske opcije, zamjera mu se bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koja je imala snažan utjecaj na formiranje vlade u kojoj je bio ministar.

utrku za drugi krug uključio se i čelnik Demokrata i nekadašnji predsjednik parlamenta Aleksa Bečić. Njegova politika centra omogućila mu je podršku, kako je istaknuo, svih naroda koji žive u Crnoj Gori. Podršku mu je pružio i aktualni premijer Dritan Abazović, čijoj je vladi u kolovozu izglasano nepovjerenje zahvaljujući upravo glasovima zastupnika Bečićevih Demokrata.

Bečić, čija stranka je nastala od nezadovoljnih članova Socijalističke narodne partije bivšeg čelnika Momira Bulatovića, u javnosti se predstavlja kao “pomiritelj” između suprotstavljenih procrnogorske i prosrpske opcije.

Stranke koje zastupaju političke interese Bošnjaka i Hrvata u Crnoj Gori pozvale su svoje birače da na izborima podrže Mila Đukanovića, dok su albanske stranke podijeljene po tom pitanju pa su pojedini politički čelnici Albanaca pozvali birače da glasaju za Aleksu Bečića.

Tri predsjednika države za 34 godine

Crna Gora je od uvođenja višestranačja 1990. imala osam predsjedničkih izbora i trojicu predsjednika.

Na prvim izborima 1990. pobijedio je Momir Bulatović, nekadašnji Đukanovićev saradnik blizak Slobodanu Miloševiću, koji je i dvije godine kasnije učvrstio svoj mandat. Nakon razlaza Đukanovića i Bulatovića, njih dvojica učestvovala su na najneizvjesnijim predsjedničkim izborima 1997., na kojima je drugom krugu pobijedio Đukanović uz prednost od svega pet hiljada glasova.

Šest godina kasnije za predsjednika Crne Gore izabran je Filip Vujanović, kandidat Đukanovićevog DPS-a, koji je na toj funkciji bio 15 godina, sve do 2018. Te godine Milo Đukanović lagano pobjeđuje na izborima i ponovo sjeda u predsjedničku fotelju.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...