Piše: Đuro KOZAR (Oslobođenje)

Da li bi Srbija ratovala za Republiku Srpsku - to pitanje nije novo, povremeno se aktuelizira u Beogradu i još više u Banjaluci, a sada se fokusira povodom prijetnji Milorada Dodika o otcjepljenju RS-a iz Bosne i Hercegovine. Oni koji potežu takvu stvar polaze od dokumenta Strategija odbrane Republike Srbije, u čijem se stavu 3, u kojem se definiraju nacionalni interesi, kaže da su “očuvanje i zaštita srpskog naroda gde god on živi uslov opstanka Republike Srbije”.

NAORUŽAVANJE 

Na oštro reagiranje iz Federacije BiH na ovakvo stajalište pojedini analitičari, skloni vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci, smatraju da je u strategiji težište na očuvanju, a ne na zaštiti srpskog naroda van Srbije, pogotovo ne na nasilnoj oružanoj zaštiti, ali takvo objašnjenje teško je prihvatljivo, naročito nakon što je bivši ministar obrane (sada direktor Bezbjednosne informativne agencije) Aleksandar Vulin 15. listopada 2020. na otvaranju novoizgrađenog Trga Republike Srbije u Istočnom Novom Sarajevu rekao “da će Srbija uvek misliti, čuvati i braniti svoju Republiku Srpsku tako da nemamo samo blisku bratsku saradnju”.

Vojska Srbije, u okviru reorganizacije, prošle godine formirala je nekoliko novih pješadijskih bataljona, među kojima su i oni u Loznici i Priboju, tako da se, poslije nekoliko godina, vojnički ponovo približila Drini. U Ministarstvu odbrane i Generalštabu Srbije osnivanje ovih bataljona pravdaju potrebom povratka vojske u nekadašnje garnizone, jer to navodno narod u pomenutim gradovima traži. Međutim, žitelji sjeveroistočne Bosne još nisu zaboravili agresiju koja je 90-ih stizala preko Drine dolaskom u BiH Novosadskog i Užičkog kropusa, kao i Drinske divizije Vojske Jugoslavije i nelagodno se osjećaju zbog osnivanja ovih bataljona. To ne mora značiti da bi se mogle ponoviti ratne devedesete, ali kad se susjedna država enormno naoružava i koncentrira svoje trupe u blizini granice, to nikog u BiH ne može ostaviti ravnodušnim.

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu dr. Armin Kržalić u emisiji Most Radija Slobodna Evropa rekao je da Republika Srbija pomenutim stavom iz svoje strategije ugrožava suverenitet Bosne i Hercegovine. To je i pojasnio: “Proglašavanje dijela BiH nečim što je od posebnog značaja za sigurnost i odbranu Srbije svakako je izraz agresivne politike prema BiH. Podsjetiću da je Bosna i Hercegovina 2006. usvojila dokument o sigurnosnoj politici u kome je akcenat na dobrosusjedskim odnosima i rješavanju spornih pitanja mirnim putem. A u dokumentima Srbije vidimo agresivnu politiku koja predstavlja grubu povredu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Zašto? Zato što je Ustav BiH jedini zaštitnik zemlje i svih njenih dijelova i naroda. Njih niko izvana ne može štititi. Zbog toga ovakav pristup Srbije predstavlja vid grube povrede suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.”

TEMELJNI ZADATAK

Jasno je da bi prelazak neke od formacija Vojske Srbije preko Drine bila klasična agresija na suverenu i neovisnu BiH i da bi takav neprijateljski čin, sukladno međunarodnom pravu, naišao na adekvatan oružani odgovor. Jedan od temeljnih zadataka naše vojske je obrana Bosne i Hercegovine u slučaju napada na njenu državnost i teritorijalni integritet i tu obavezu imaju tri pješadijske brigade, brigada za taktičku podršku i zračna brigada. Ove formacije su se već dokazale u brojnim misijama mira u svijetu, a posebno mjesto ima Bataljonska grupa lake pješadije od 850 vojnika i starješina. Ova formacija po vojnoj nomenklaturi jeste pješadijska, ali je sa specijalnim vozilima - na točkovima, transporterima je zaštićena oklopom, a kad se koristi helikopterom, ima i krila - prošle godine na taktičkoj vježbi na poligonu Manjača ova bataljonska grupa pokazala je sposobnost za blisku borbu i juriš, protivoklopna dejstva i spremnost za rušenje dronova i zbog toga dobila najviše ocjene stručnjaka iz NATO-a.

Neizostavni čimbenik mira ovdje je svakako EUFOR, čijih 17 LOT- timova nadgleda situaciju u svim dijelovima BiH i njihovih 1.100 vojnika spremno je da intervenira kad god i gdje god to bude trebalo. EUFOR je dio svojih jedinica već premjestio u kasarne u Bijeljini i Orašju, a u ovisnosti o sigurnosnoj situaciji, njegovo brojno stanje bi se moglo dalje povećavati.