Sutra, 10. maja, Vijeće sigurnosti UN-a će raspravljati o izvještaju visokog predstavnika, Christiana Schmidta, o Bosni i Hercegovini koji je već poslat. U UN je poslat i (ini po redu) izvještaj Republike Srpske iako on nema nikakvu zvaničnu težinu, ali s obzirom da trenutno VS predsjedava Ruska Federacija izvještaj dijele članovima Vijeća, a pred Vijećem sigurnosti će o BiH govoriti i Schmidt i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, ali u ime mandata koji joj je, kako je rekla, dao narod, dakle u ime Srba.

Piše: Dženana Karup Druško za Slobodnu Bosnu

Po onome što su mediji izvijestili u izvještaju RS-a je naglašeno da “opredijeljenost Republike Srpske za Dejtonski sporazum uključuje opredijeljenost za suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Republika Srpska se ne planira otcijepiti od Bosne i Hercegovine i nije poduzela nikakve korake u tom pravcu.“ S druge strane, mediji su objavili da je Schmidt kritikovao reisa Huseina Kavazovića zbog izjave koja se odnosila na odbranu Bosne i Hercegovine. “Retorika koja izaziva podjele i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala napetosti. Na primjer, 1. marta 2023. mitropolit srpsko-pravoslavne crkve Hrizostom (Rajko Jević) nazvao je Bošnjake ‘muslimanima’, a kasnije muslimane ‘muhamedancima’. Još jedan primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme islamskog zajednice u Bosni i Hercegovini, Huseina ef. Kavazovića“, navodi se u Schmidtovom izvještaju.

Zbog čega je Cvijanovićka insistirala da govori pred Vijećem sigurnosti? Zašto je Schmidt najavio odgovor “koji joj se neće dopasti“ ukoliko dovede u pitanje njegov legitimitet u UN-u? Šta će za Bosnu i Hercegovinu značiti najavljena sjednica Vijeća sigurnosti? Jesu li odgovori na ova pitanja u dijelovima Schmidtovog izvještaja s kojima javnost nije upoznata? Ko po Schmidtu zaista ugrožava sigurnost Bosne i Hercegovine: reis Kavazović ili Dodik?

Dodik dovodi u pitanje Dayton

Jedan od odgovora je već u samom uvodu Izvještaja gdje se decidno navodi da je secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS-a, odnosno Milorada Dodika, intenzivirana. “To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS-a kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda BiH, OHR-a i konfrontiraju se prema zapadnim partnerima. 24. aprila vladajuće stranke u RS-u potpisale su zajedničku izjavu s konkretnim koracima prema odcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, obustava ili uvjetovanje financiranja alati su koje međunarodni partneri imaju pri ruci kako bi odgovorili na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu.“ Schmidt ne navodi koje on alate ima (po Bonskim ovlastima koje redovno koristi, ali u Federaciji).

Dalje navodi: “Primjećujem jasnu tendenciju ka autoritarizmu u Republici Srpskoj, koju karakteriziraju zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor civilnom društvu i medijima. Bosna i Hercegovina riskira da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokracije.” Jasno je da su Schmidtovi navodi u potpunoj suprotnosti s tvrdnjama izvještaja Republike Srpske i da Cvijanovićka ide u SAD kako bi branila šefa i partiju. Potvrda tome su i Schmidtovi zahtjevi kojima “potičem Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno. Retorika gospodina Dodika dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, predstavljajući prijetnju miru i stabilnosti u zemlji i potencijalno široj regiji. Gospodin Dodik također je pokazao razumijevanje za ulogu Rusije u ratu u Ukrajini “

Schmidt ukazuje i da u Republici Srpskoj politički čelnici često koriste nacionalističku retoriku i retoriku koja izaziva podjele, te da vladajuća koalicija svoje kritičare i protivnike prikazuje kao izdajnike i strane agente, koristeći javni servis za promicanje svoje agende: “Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i dalje dovodi u pitanje temeljne odredbe Općeg okvirnog sporazuma za mir i vodi secesionističku politiku. U svom pismu premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću od 6. marta 2023. predsjednik Dodik promiče i pogrešno tumačenje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. Vlasti Republike Srpske i dalje podrivaju državne institucije Bosne i Hercegovine. Često blokiraju odluke o imenovanjima i pozivaju se na ustavne i zakonske nadležnosti države za entitet Republika Srpska.“

Kao potvrdu navedenom Schmidt citira Dodika koji je 24. marta 2023. rekao: “Budućnost vidim u ujedinjenju Srbije i Republike Srpske... Onog trenutka kada pokušate otimati imovinu, mi ćemo donijeti odluku o samostalnosti Republike Srpske”. I 2. februara: “Nisam spreman ići u rat, ali sam spreman da se Republika Srpska približi statusu samostalne države”, te njegovu izjavu od 9. januara: “... Srbi nikada ne smiju dopustiti bilo kakav oblik organiziranja osim srpske nacionalne države, a to su RS i Srbija, s kojima imamo pravo biti integrirani u skladu s međunarodnim pravom.”

Zastrašivanje novinara i građana

U poglavlju “Dešavanja vezano za Republiku Srpsku” Izvještaja navode se zakoni koje je usvojila Narodna skupština RS-a kojima se krše presude Ustavnog suda BiH o državnoj imovini. Govoreći o 9. januaru u Izvještaju se navodi da su “vlasti Republike Srpske nastavile s praksom nepoštivanja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i obilježavanje 9. januar. Više nego ikad, ove godine poslužila je kao provokacija i demonstracija moći Republike Srpske nepoštivanjem odluka Ustavnog suda koji je proslavu proglasio neustavnom. Vlasti RS organizirale su proslavu 9. januara 2023. u Istočnom Sarajevu, u blizini međuentitetske linije razgraničenja, što je izazvalo oštre reakcije. Obilježavanju su prisustvovali i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović te visoki predstavnici Srbije. Upravni odbor veleposlanika Vijeća za provedbu mira javno je osudio proslavu.” O 9. januaru se navodi i ovo: “Svake godine ovo obilježavanje među Bošnjacima oživi bolna ratna sjećanja. Ovu proslavu uglavnom doživljavaju kao poruku da Republika Srpska pripada samo Srbima. Takve ekskluzivne oznake u sebi nose potencijal za podizanje napetosti i često služe kao pozornica za incidente.“

U nastavku se spominju i drugi incidenti: napadi na povratnike, korištenje bosanskog jezika u RS i pored sudskih presuda, diskriminacija pri zapošljavanju Bošnjaka, kršenje imovinskih prava, te izjave Dodika protiv LGBTQI zajednice i gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića koje su “pridonijele atmosferi zastrašivanja“, a upozorava i na jačanje “klime zastrašivanja aktera civilnog društva (uključujući novinare) i građana koji su kritični prema retorici i politici vlasti Republike Srpske“.

Iako decidno navodi kršenje Dejtonskog sporazuma, nepoštivanje odluka Ustavnog suda, zahtjeve za secesijom čime se ugrožava i teritorijalni integritet i suverenitet BiH, iz izvještaja je jasno da Schmidt ništa nije poduzeo zbog toga, niti namjerava (osim što spominje neke finansijske blokade), a Vijeće sigurnosti upozorava da ozbiljno shvati Dodikove prijetnje, što je ironija jer upravo on od Vijeća sigurnosti ima mandat da sprečava takvo djelovanje, bilo čije u Bosni i Hercegovini.

Schidt očito odlično zna ko narušava Dejtonski sporazum i mir i sigurnost u BiH i regiji, odnosno ko urušava državne institucije BiH – Milorad Dodik, zbog čega stavljanje reisa Kavazovića u izvještaj izgleda kao Schmidtov pokušaj pravljenja ravnoteže u “odgovornosti svih strana“ u BiH. Osim, naravno, HDZ-a. Schmidt optužuje reisa da svojom retorikom izaziva podjele, a radi se o Kavazovićevoj reakciji na Dodikove poteze koje i sam Schmidt kritizira. Ali ne sankcionira. Podsjetimo, Kavazović je rekao: “Moramo na sve načine pokazati da smo spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine. Kada oni padnu, kao što su pali 1992. godine, mi moramo biti spremni ovu zemlju zaštititi i oružjem i, ako mogu tako reći, nitko ne treba imati dileme trebamo li to učiniti ili ne...”

Bradara u Izvještaju

Za razliku od reisove izjave, simptomatično je da Schmidtu nije zasmetalo to što se u junu 2022. u Rimu vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić, govoreći o multireligijskoj situaciji u BiH, (islamofobično?) bavio procentima muslimana u Evropi i Bosni i Hercegovini, upozoravajući da je BiH treća država Evrope s apsolutnom muslimanskom većinom, što je, po njemu, “činjenica od ne male važnosti“. Spominjao je i “radikalne grupe na islamskoj matrici prisutne u BiH“, navodeći da kao rješenje Hrvati predlažu federalizaciju cijele države i zbog toga što je među Bošnjacima jak unitarizam. Je li reis Kavazovic taj radiklani element u BiH i provodi li već Schmidt federalizaciju BiH? Po zahtjevima HDZ-a.

Iako je uspio izbjeći bilo kakvo spominjanje HDZ-a i Dragana Čovića u političkom kontekstu, Schmidt nije mogao zanemariti veličanje ratnih zločinaca Lidije Bradare o čemu se govori u dijelu “Zahtjev za smjenu predsjednice Federacije Lidije Bradare“, gdje su bez ikakvih komentara samo navedene činjenice: “Dva udruženja koja zastupaju žrtve i svjedoke genocida i ratnih zločina uputila su 12. marta pismo OHR-u u kojem zahtijevaju smjenu predsjednice Federacije Lidije Bradare i zabranu joj daljnjeg obavljanja javnih funkcija. Zahtjev se odnosio na televizijski intervju od 10. marta u kojem je predsjednica Bradara ponovila da se ne odriče svojih prijatelja, uključujući i bosansko-hrvatskog ratnog zločinca Darija Kordića. Zaključila je da je Kordić nakon odsluženja kazne očito prestao biti osuđenik za ratne zločine“. Schmidt dalje navodi da je Zastupnički dom 15. marta odbio zahtjev Demokratske fronte za razmatranje smjene Bradare s mjesta predsjednice Federacije.

U fus noti Izvještaja stoji da je MKSJ presudio da je masakr u Ahmićima (ubojstvo 116 civila, uglavnom staraca, žena i djece) 16. aprila 1993. godine zločin protiv čovječnosti. Dario Kordić, jedan od zapovjednika ove akcije (jedan od vodećih političara i članova najviših struktura Herceg Bosne), osuđen je na 25 godina zatvora. Pušten je prije isteka zatvorske kazne (odslužio 17 godina) 2014. kada ga je u Busovači dočekao cijeli politički vrh HDZ-a BiH, uključujući i Lidiju Bradaru. Ironija je da je upravo visoki predstavnik, Schmidtov prethodnik, nametnuo odredbe Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje presuda MKSJ, no očito Schmidt ne smatra da bi on po tom pitanju išta trebao uraditi, i odgovornost je prebacio na – Parlament FBiH.

S druge strane, Inzkovu odluku o zabrani negiranja presuda Schmidt spominje u kontekstu negiranja genocida, što po njemu, za razliku od Bradare, doprinosi “osjećaju nesigurnosti i otvaraju puta daljnjim obračunima“, navodeći da su se nakon odluke Valentina Inzka smanjili slučajevi negiranja genocida u Srebrenici, ali je izostalo sudsko praćenje prijavljenih slučajeva“, jer su “učinkoviti pravosudni odgovori na ove slučajeve i dalje izazov“. Schmidt ignorira da se Inzkova odluka nije odnosila samo na negiranje genocida nego svih presuda MKSJ-a među kojima su i one koje govore o UZP-u hrvatskih snaga i odgovornosti Hrvatske u agresiji u BiH, a što Zagreb i Čović i njegovi sokolovi negiraju.

Protesti građana za građansku BiH

Na kraju, Schmidt je Vijeću sigurnosti pisao šta će dalje raditi: “Namjeravam intenzivirati svoj angažman na državnoj imovini u 2023. godini i pokrenuti stručne konzultacije za pripremu potrebnih zakona za rješavanje pitanja državne imovine“, ali je u nastavku odmah istakao da je “čak i mogućnost takve inicijative naišla na oštre reakcije političkih stranaka u Republici Srpskoj, posebice SNSD-a i njegovih koalicijskih partnera. U njihovim izjavama stoji da je 'pitanje imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom' i da je 'imovina Republike Srpske nedodirljiva'. Jedna je izjava glasila: 'Nemojte nas forsirati – ako budete inzistirali da nam uzmete imovinu, mi ćemo je iznijeti izvan Bosne i Hercegovine...' Dodik je 16. marta 2023. na konferenciji za novinare izjavio: 'Neće dobiti imovinu. Kada bi visoki predstavnik napravio neki zakon o imovini na razini Bosne i Hercegovine, odmah bi zapečatio odluku o otcjepljenju Republike Srpske. Istog trenutka bi se održala sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i ja bih predložio odluku o napuštanju Bosne i Hercegovine.'“

Schmidt je ovim izvještajem pokazao da je itekako svjestan problema u BiH i ko ih uzrokuje, jasno navodeći na više mjesta Dodika i SNSD koji ugrožavaju mir i sigurnost, teritorijalni integritet BiH, ali i Dejtonski sporazum. Osnov Schmidtovog manadata je provedba i očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ima široke ovlasti za to.

No, redanjem činjenica, upozoravanjem Vijeća sigurnosti i pozivom da nešto (finansijski) preduzmu, Schmidt je pokazao svoju nespremnost, nemoć i nesposobnost da po tom pitanju išta uradi, iako je za kratko vrijeme posegnuo više puta za Bonskim ovlastima “zavodeći red“ u Federaciji. Da li će nekome u Vijeću sigurnosti upasti u oči da Schmidt o Federaciji govori kao o demokratiji, za šta sve zasluge pripisuje sebi, dok o Republici Srpskoj govori kao o autokratiji? Hoće li iko podsjetiti Schmidta da je on visoki predstavnik za BiH, a ne za Federaciju i da Federacija nikad ničim nije ugrožavala ni državu, ni mir, ni sigurnost što dovodi u pitanje opravdanost njegovih poteza, jer upravo bi to trebalo da budu prioriteti visokog predstavnika?

Politika sigurnosti, stabilnosti, mira, podrazumijeva puno toga pa i vladavinu prava. Dodikovo bahato ponašanje i rušenje pravnog sistema na svim poljima – sigurnost, ekonomija, politika, diplomacija, mediji, kultura – može i mora biti sankcionirano. Stabilokratija ne može biti iznad demokratije. Haos ne može biti iznad prava. Sila ne može biti iznad vladavine zakona. U suprotnom, imamo ozbiljno narušavanje mira i sigurnosti i to ne samo u Republici Srpskoj, zbog Dodikovih poteza, nego i u Federaciji, zbog Schmidtovih odluka (što potvrđuju i današnji protesti ispred OHR-a u kojima građani zahtjevaju poptovanje Ustava, zakona i provedbu međunarodnih presuda).

Može li se od Dodika zahtjevati da promijeni svoje ponašanje ukoliko svjedočimo urušavanju institucija i zakona u Federaciji zbog Schmidtovih odluka koje se kose s međunarodnim pravom i odlukama međunarodnih sudova. Za ozbiljno narušavanje mira i sigurnosti u BiH neće biti samo kriv Dodik, iza kojeg stoje Beograd i Kremlj, nego i pogrešne odluke Schmidta. No, o tome sigurno neće biti riječi na sjednici Vijeća sigurnosti kao ni bilo kakvih prijedloga rješenja za tešku situaciju.

KO PO SCHMIDTU UGROŽAVA SIGURNOST: Dodik dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet BiH i predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u BiH i regiji je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj KO PO SCHMIDTU UGROŽAVA SIGURNOST: Dodik dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet BiH i predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u BiH i regiji je isključiva odgovornost Slobodne Bosne i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.