Armenski premijer Nikol Pashinyan upozorio je u petak na rizik od novog rata s Azerbejdžanom, optuživši Baku za genocid u otcijepljenoj regiji Nagorno-Karabah naseljenoj Armencima.

Baku i Jerevan vodili su dva rata oko planinske enklave, a konačan mirovni sporazum se ne nazire. Pregovori pod posredovanjem Evropske unije, Sjedinjenih Država i zasebno Rusije donijeli su malo napretka.

"Sve dok mirovni sporazum nije potpisan i takav ugovor nije ratificiran u parlamentima dviju zemalja, naravno, novi rat s Azerbejdžanom je vrlo vjerovatan", rekao je Pashinyan.

Zatvaranje granice je izazvalo zabrinutost zbog humanitarne krize u regiji, koja se suočava s nestašicom hrane, lijekova i opskrbe strujom.

Sve veći diplomatski angažman Evropske unije i Sjedinjenih Država na Kavkazu razljutio je tradicionalnu regionalnu moćnu Rusiju. Armenija se od raspada Sovjetskog Saveza oslanjala na vojnu i ekonomsku podršku Rusije.

Jerevan je optužio Moskvu, zaokupljeno u svom ratu protiv Ukrajine, da nije uspjela ispuniti svoju mirovnu ulogu u Karabahu prema sporazumu o prekidu vatre koji je nastao uz posredovanje Moskve 2020. godine.

Poziv na pritisak na Baku

Budući da posljednja runda mirovnih pregovora 15. jula u Briselu nije donijela pomak, Pašijan je rekao da i Zapad i Rusija moraju pojačati pritisak na Baku da ukine blokadu Nagorno-Karabaha.

Sukobi na granici nastavili su se nakon što je prekid vatre uz posredovanje Rusije okončao šest sedmica borbi u jesen 2020.

Pašijan je rekao da su "teritorijalni integritet, suverenitet Armenije i prava i sigurnost Armenaca Nagorno-Karabaha" crvene linije Erevana u pregovorima s Bakuom.

Nagorno-Karabah je bio u fokusu desetljeća dugog sukoba između dviju zemalja, koje su vodile dva rata za kontrolu nad regijom 1990-ih i 2020. godine koji su odnijeli hiljade života na obje strane.

"Slučaj Armenije je težak jer interes Armenije u ovom procesu Azerbejdžan doživljava i tumači kao takozvano zadiranje u teritorijalni integritet Azerbejdžana", rekao je Pashinyan.

Tokom pregovora uz posredovanje Zapada u maju, Jerevan je pristao priznati Nagorno-Karabah kao dio Azerbejdžana, ali je zahtijevao međunarodne mehanizme za zaštitu prava i sigurnosti etničkog armenskog stanovništva u regiji.

Baku insistira na tome da se takve garancije moraju dati na nacionalnom nivou, odbacujući svaki međunarodni format.