Nekompletni posmrtni ostaci jedne žrtve proteklog rata, najvjerovatnije sa područja Srebrenice, ekshumirani su protekle sedmice u dvorištu porodične kuće ljekara Nebojše Mraovića u Brčkom. Javnost šokirana, a cijeli slučaj pokrenuo je priču o velikom broju nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, među kojima su i brojni ugledni građani.

Zabetonirane ljudske kosti, izostanak humanosti i etike, istraživanja nad skeletom bošnjačkih civila. Pomračenje uma u Brčko distriktu.

„Do sada u našoj praksi u ovom poslu koji se decenijama radi, u traganju za posmrtnim ostacima, nismo naišli na takav sličan slučaj - da je neko posmrtne ostatke sa jedne lokacije odnio i skrio u svom vlastitom privatnom dvorištu“, kaže Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH.

Prema dostupnim informacijama, posmrtni ostaci žrtve, najvjerovatnije sa područja Srebrenice, doneseni su u Brčko neposredno nakon rata, a 2012. godine zakopani i skriveni ispod fontane u privatnom dvorištu. Istraga traje, identitet žrtve još nije utvrđen, a Mraović obavlja posao ortopeda kao da se ništa nije desilo. Zato za medije kratko - ništa nije sporno: „Ja sam ih koristio u bolnici, koristio za planiranje operacija, oni su valjali stotinama ljudi“.

Na ispitu ljudska, ali i profesionalna čast. Etika davno izgubljena. Dodatna briga, izostanak reakcija kolega i javnosti. Izuzetak pismo iz Tuzle Sudu časti i kolegama. Da se jasno odrede.

„Ovo što je kolega uradio baca sjenu na rad svih ljekara u Bosni i Hercegovini, ne samo pojedinih dijelova BiH. Mi smo mala zemlja, malo je ljekara ovdje, bavimo se naučno-istraživačkim radom, to podrazumijeva poštovanje određenih procedura, a ni u kom slučaju ne podupire sakrivanje tragova zločina i ometanje istrage“, ističe Šekib Umihanić, profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

U Bosni i Hercegovini se još traga za posmrtnim ostacima 7.597 osoba. Među njima je i ugledni Brčak Enver Dedić, koji je 1992. imao 37 godina.

„Jedan je došao čovjek, zna se ko je taj čovjek, odveo ih u garnizon. Bili su u garnizonu, žena iz SUP-a mi je rekla da je bila u garnizonu, da ga je vidjela, da je pričala, bio je u nekakvim rešetkama, ja ne znam ni šta ima u tom garnizonu, kakve su rešetke. Sam je on bio jedno izvjesno vrijeme. Poslije smo čuli već kad smo mi izbjegli, kad smo otišli, pobjegli, da je odveden u Luku… Pričali da su ga izveli i da su ga ubili nad šahtom”, govori https://media.federalna.ba/storage/2023/septembar/28.09.2023/d2 brcko.mp4, sestra Envera Dedića.

Porodice žrtava ponovo apeluju: svi koji imaju bilo kakve informacije o mogućim lokacijama da ih konačno i otkriju. I sistem mora biti konkretniji, poručuju.

“Da se izdvoje sredstva za kupnju informacija, gdje će informator biti zaštićen… Kad se skeletni ostatak iskopa, kad se utvrdi da je iz proteklog rata - onda tom čovjeku daš novac. I tad ćemo doći do rezultata. Ljudi sami sebe štite“, kaže Ramiz Ahmetović, predsjednik Udruženja porodica nestalih Bošnjaka Brčko distrikta BiH.

Iz međunarodnih organizacija naglašavaju da Zakon za nestale osobe mora u potpunosti biti proveden. U Bosni i Hercegovini uglavnom odgovaraju da rade sve što mogu. Sve dok javnost ne šokira slučaj poput ovog u Brčkom. Prvi, ali sigurno je, neće biti i posljednji.