Piše: Đuro KOZAR (Oslobođenje)

Državna granična policija Bosne i Hercegovine formirana je 2000. godine, a njen prvi direktor Muhamed Bešić (1932-2015), kojeg sam znao odranije, sjećam se rekao mi je da suverenost jedne države počinje na graničnoj crti i da je tu prva obrana države BiH. Budući da Graničnoj nedostaje 620 policajaca, veliko je pitanje kako će se ubuduće štititi ukupno 1.538 kilometara bh. granice na kopnu, rijekama i moru? Problem je još veći kad se zna da bi do kraja ove godine u mirovinu trebalo da ide oko 200 graničara. Neke popune kadrova će biti, ali ne u većem broju. Naime, od 2. listopada ove godine u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru počela je osnovna obuka 98 kadeta za čin policajac i 22 za čin mlađi inspektor, a kad se okonča tekući natječaj, na školovanje bi trebalo krenuti još 150 kadeta u činu policajac i 25 u činu mlađi inspektor. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović predložio je da se, zbog fluktuacije kadrova, umjesto 150 primi 250 kadeta za Graničnu policiju, ali je to odbijeno.

Uistinu, kako se moglo dogoditi da Granična policija BiH, u vrijeme velikih migrantskih kolona koje na razne načine dolaze u našu zemlju, bude toliko kadrovski devastirana? Graničnu je trebalo policajcima kompletirati u mandatu prošlog Vijeća ministara BiH, koji je trajao od 23. prosinca 2019. do 25. siječnja 2023. godine, ali tada ne samo da je bio nedovoljan priliv novih policajaca nego su bile i relativno niske plaće onih koji su već radili na granici, što je utjecalo na odliv kadrova. Bivši direktor GP-a Zoran Galić povremeno je upozoravao na to da policajci vrše kontrolu na 86 graničnih prijelaza, od kojih je 59 međunarodnih i 27 pograničnih, ali da su im plaće puno niže od kolega u entitetima i kantonima. Nije baš bio previše glasan i uporan, valjda da se ne bi zamjerio tadašnjem ministru finansija Vjekoslavu Bevandi. Cijeneći važnost kontrole granice, Evropska unija nam je dosta toga donirala, finansirala je i izgradnju nove zgrade Glavnog ureda u Sarajevu sa 2,8 miliona eura, a Ministarstvo sigurnosti BiH je u tom projektu sudjelovalo sa 850.000 eura. Tako je Granična poslije više od sedam godina podstanarstva na Elektrotehničkom fakultetu u Lukavici kod Sarajeva 2007. preselila na novu lokaciju. Graničnoj policiji su iz EU nekoliko puta donirali vozila i specijalnu opremu, a samo ono što je stiglo 2021. godine bilo je vrijedno oko 3,5 miliona KM. Savezna policija Njemačke do sada je donirala sredstva i opremu za rad GPBiH vrijedne više od 15 miliona KM, a organizirala je i niz obuka i kontinuiranu razmjenu iskustava iz područja zaštite državne granice.

U priču o nedostatku kadrova u GP-u uplela se i korupcijska afera prilikom prijema novih graničnih policajaca koja je krajem rujna ove godine okončana u Sudu BiH izricanjem zatvorske kazne jednom optuženom od četiri godine, dok je drugom presuđena jedna godina zatvora. Oni su zapošljavanje naplaćivali od 15 do 20 tisuća KM, a natječaj koji je kasnije poništen bio je raspisan za 150 radnih mjesta. Optuženi su priznali da su, djelujući u okviru grupe, nezakonito zahtijevali i primali novac od kandidata, kako bi u okviru svojih ovlaštenja pogodovali njihovom prolasku na natječaju i uposlenju u Graničnoj policiji BiH, a za sebe pribavljali nezakonitu imovinsku korist. Obojici je oduzet protivpravno stečeni novac, a uz zatvorsku kaznu izrečena im je i mjera zabrane vršenja dužnosti policijskog službenika u svim policijskim agencijama u BiH u trajanju od pet godina od dana pravomoćnosti odluke.

Novog direktora Granične policije Mirka Kuprešakovića dugo poznajem, bio mi je jednom i gost u emisiji “Otvoreni studio” Radija Federacije BiH, cijenim ga kao velikog profesionalca, ali nakon što je preuzeo ovu direktorsku dužnost, smatram ga i vrlo hrabrim. Jer, u situaciji kad GP kuburi s kadrovima i još nosi teret bivše afere, bilo je smjelo doći sa relativno ugodne dužnosti načelnika Terenskog ureda FUP-a u Mostaru na čelo Granične policije i uhvatiti se ukoštac s problemima. Pored ostalog, on je i glavni pregovarač sa Frontexom čiji je princip da komunicira i surađuje jedino s državnim organima, a ni u kom slučaju sa entitetima. Pregovore sa Frontexom, dakle, vodi državna institucija, a konačna odluka bit će donesena u Vijeću ministara BiH, koje će procijeniti kada će po potrebi eventualno biti angažirane i entitetske policijske agencije.