U Venecueli se danas održava referendum na kojem se odlučuje o budućnosti velikog dijela susjedne Gvajane na koji vlada u Karakasu smatra da polaže pravo, tvrdeći da je ta teritorija oteta kada je granica sjever-jug povučena prije više od jednog vijeka.

Gvajana smatra da je referendum korak ka aneksiji.

Referendumsko pitanje je da li Venecuelanci podržavaju uspostavljanje države na spornoj teritoriji poznatoj kao Еsekibo, davanje državljanstva sadašnjim i budućim stanovnicima te oblasti i odbacivanje nadležnosti najvišeg suda Ujedinjenih nacija u riješavanju nesporazuma između dvije južnoameričke zemlje, prenio je AP.

Međunarodni sud pravde naredio je u petak Venecueli da ne preduzima radnje koje bi mogle da promjene kontrolu Gvajane nad Еsekibom, ali sudije nisu izričito zabranile zvaničnicima da sprovedu današnji referendum sa pet pitanja.

Gvajana je zatražila od suda da naredi Venecueli da obustavi glasanje na referendumu.

Venecuela je oduvek smatrala Еsekibo svojim teritorijom, jer je region bio unutar njenih granica tokom španskog kolonijalnog perioda, i dugo je osporavala granicu koju su međunarodni arbitri odredili 1899. godine, kada je Gvajana još bila britanska kolonija.

O toj granici su odlučivali arbitri iz Velike Britanije, Rusije i SAD.

Gvajana, jedina zemlja u Južnoj Americi u kojoj se govori engleski jezik, smatra da je prvobitni sporazum legalan i obavezujući i zatražila je od Međunarodnog suda pravde 2018. da tako presudi.

Pravne i praktične posljedice referenduma ostaju nejasne.

Teritorija Еsekiba sa 159.500 kvadratnih kilometara čini dvije trećine Gvajane i takođe se graniči sa Brazilom, čije je Ministarstvo odbrane ranije ove sedmice saopštilo da je "intenziviralo svoje odbrambene akcije" i pojačalo vojno prisustvo u tom regionu zbog pomenutog spora.

Еsekibo je teritorijalno veći od Grčke i bogat je prirodnim resursima.