Američki državni tajnik Antony Blinken zatražio je u pismu od šefova diplomacije Hrvatske i BiH Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića ‘kako bi ‘prestao s opstrukcijama‘ plinskog povezivanja Hrvatske i BiH.

Autentičnost pisma je potvrdio ministar vanjskih poslova BiH. U njemu se ističe kako je izgradnja Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH ključna za ‘vašu energetsku sigurnost‘. Izravnim krivcem za odugovlačenje početka izgradnje plinovoda američki državni tajnik nazvao je čelnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića. Ustvrdio je da kašnjenje s nastavkom izgradnje plinovoda prijeti njegovoj realizaciji, piše hrvatska državna novinska agencija Hina, a tekst prenose svi relevantniji portali u susjednoj Hrvatskoj.

-

„S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju po ovom pitanju“, stoji u Blinkenovu pismu.

Po njegovim navodima, zahtjevi čelnika HDZ-a BiH da se osnuje posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi realizirala izgradnju plinovoda s Hrvatskom predstavljaju dupliciranje, ekonomski je neodrživo i ugrožava cijeli projekt.

„Ovako evidentna korupcija i samopogodovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU“, dodao je Blinken.

Blinken je pozvao gornji dom Parlamenta Federacije BiH da usvoji zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji te da posao plinskog operatera isključivo obavlja kompanija BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu.

„Sjedinjene Države ne podupiru bilo kakve napore koji potkopavaju potencijal Južne plinske interkonekcije za pružanje energetske sigurnosti“, stoji u pismu.

U preslici se navodi da je identično pismo sa zahtjevom upućeno i hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.

Ovaj oštar istup američkog državnog tajnika uslijedio je nakon što je prošle godine veleposlanik SAD-a također prozvao Čovića za opstrukciju izgradnje plinovoda između BiH i Hrvatske.

U svojem nedavnome intervju za izdanje Večernjeg lista za BiH Čović je rekao kako ova stranka želi da sjedište kompanije bude u Mostaru koja bi bila u vlasništvu Federacije BiH te da je njihov prijedlog posve usklađen s europskim direktivama i Europskom energetskom zajednicom.

Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi povezati plinovode Hrvatske i BiH, čime bi ta zemlja prestala biti ovisna samo o ruskome plinu koji pristiže turskim plinskim tokom. S Hrvatskom bi se trebao spojiti na području Imotskog, a unutar BiH bi imao dva odvojka - jedan koji vodi prema središtu zemlje, a drugi prema Mostaru. Posao oko toga projekta započeo je BH-Gas, kompanija u vlasništvu Federacije BiH koju zbog nedavnog jednostranog ugovora opskrbe i prijelaza na turski tok tuži mađarski FGSZ pred arbitražnim sudištem u Zuerichu s odštetnim zahtjevom od 21 milijun dolara što bi moglo posve ugroziti njihovo poslovanje, zaključuje HINA.