Pred članovima Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta FBiH sutra će se naći prijedlog zakona o plinovodu „Južna interkonekcija BiH i RH“ čiji je predlagač Klub zastupnika SDA. Riječ je o zakonu koji je Vlada FBiH na čijem je čelu premijer Nermin Nikšić povukla iz parlamentarne procedure nekoliko dana nakon što su članovi aktuelne federalne Vlade položili zakletve.

Zakon bi, prema informacijama "Slobodne Bosne", mogao proći ovu Komisiju, pa i sam Predstavnički dom, a kako će proći u Domu naroda Parlamenta FBiH možemo samo pretpostaviti jer HDZ BiH i dalje prkosi američkoj administraciji koja mu je više puta jasno stavila na znanje da projekat Južne plinske interkonekcije treba voditi kompanija koja je davno s ovim projektom i krenula, a to je federalna kompanija BH-Gas.

S druge strane, Dragan Čović ne odustaje od ideje da projekat treba realizovati neka nova federalna kompanija čije će sjedište biti u Mostaru i koja bi, njegovom mišljenju, bila legitimnija u pogledu realizacije ovog projekta od BH-Gasa. Čović je, kao što smo ranije pisali, za BH-Gas rekao da je riječ o kompaniji opterećenoj pravnim problemima i kompaniji u kojoj nema Hrvata. O tome zašto u BH-Gasu nema Hrvata smo već pisali, a jedan od glavnih krivaca zato je upravo Čovićev HDZ čiji su ministri podržali imenovanje Nadzornog odbora kompanije bez HDZ-ovog čovjeka. I to im tada nije smetalo, a sada vidimo i zašto jer tu činjenicu koriste kao jedan od argumenata u ocrnjivanju BH-Gasa koji je projekat izgradnje Južne plinske interkonekcije doveo do pred samu urbanističku saglasnost koju ne mogu dobiti od federalnog Ministarstva kojim upravlja HDZ-ov ministar.

Dok čekamo kako će novi-stari zakon o plinovodu proći u Federalnom parlamentu prisjetit ćemo se šta je Čovićev HDZ mislio o ovom projektu prije 14 godina, u izbornoj 2010. godini. Na web-stranici domoljubnog naziva hercegbosna.org prvog maja 2010. Godine objavljena je vijest pod naslovom: „Plinovod u Hercegovini do 2012. godine?“ U ovoj vijesti se navodi da je u Širokom Brijegu predstavljena predinvesticijska studija i dvije varijante plinofikacije „HNŽ, ZHŽ i HBŽ“ na kojoj su učestvovali premijeri, ministri i načelnici kantona i općina u ova tri kantona s dakako hrvatskom većinom. Projekat su im predstavili tadašnji federalni ministar industrije, energetike i rudarstva Vahid Hećo (SBiH) i tadašnji direktor BH-Gasa Almir Bečarević.

Da skratimo, na tom sastanku pričalo se o pravcima kojim će ići budući plinovod, koliko će on koštati i koju će korist od njega moći ostvariti svi stanovnici pomenutih kantona. Tadašnjim lokalnim političarima koji su neusmnjivo svi od reda dolazili iz HDZ-a skoro doživotni predsjednik HDZ-a Dragan Čović nije osporavao da razgovaraju i pregovaraju s BH-Gasom i ministrom koji nije Hrvat o ovako važnom projektu. A u izbornoj godini je bilo lijepo svojim biračima slati poruke kako se nešto radi u njihovu korist.

Dakle, Čović je da je htio, a očito da nije, građanima Bosne i Hercegovine hrvatske nacionalnosti koji žive u pomenutim kantonima bi za ovih 14 godina „donio“ ne jednu, nego tri južne plinske interkonekcije. I upitnik sa „hercegbosanskog“ portala bi odavno prešao u uskličnik. Ovako imamo situaciju da građanima BiH hrvatske nacionalnosti, a koji žive na pomenutom području BiH i za njega redovno glasaju Čović i dalje maže oči i masla ih o tome kako je to projekat od hrvatskog nacionalnog interesa radeći sve da ga nikad ne dobiju, a sada je na to dodao još jedno kvaziobećanje o tome koja je firma legitimna za njegovu realizaciju. Jer šta bi im inače mogao obećavati pred svake izbore?

(D. OMERAGIĆ)