Tokom 2000-ih i 2010-ih, bilo je niza samoubilačkih bombaških napada koje su uglavnom izveli Čečeni i drugi islamistički separatisti sa Sjevernog Kavkaza.

Ali napad u petak na koncertnu dvoranu "Crocus Hall" prije svega podsjećaju na opsadu pozorišta Nord Ost 2002. godine kada je grupa čečenskih naoružanih muškaraca i žena uzela sve ljude u pozorištu kao taoce u istočnoj Moskvi. Zahtjevali su prekid drugog čečenskog rata.

Neuspješan odgovor na talačku krizu doveo je do toga da je više talaca umrlo od "gasa za spavanje" (plina), koje su koristile specijalne jedinice za reagovanje nego što su teroristi izvršili samoubistvo. Poginule su oko 174 osobe, prema organizaciji Nord ost.

Činilo se da su posljednjih godina takvi zločini nestali – dijelom zahvaljujući godinama neprekidnih i često brutalnih kampanja protiv pobunjenika, a dijelom zahvaljujući ratu u Siriji, koji je privukao mnoge ruske džihadiste, a vlastima je bilo drago da vide kako odlaze da se bore drugdje, piše britanski "Telegraf", prenosi Blic.

Najnoviji teroristički napad u Moskvi je užasan šok. Islamska država preuzela je odgovornost u petak kasno uvečer. Tvrdnja nije potvrđena, ali ako je istinita, teroristička organizacija ima motiv, ozloglašenu historiju napada i sposobnost. Kremlj nije potvrdio navode ISIL-a, SAD su saopćile da su vjerodostojne potvrde da grupa stoji iza napada.

Hiljade Rusa i džihadista koji govore ruski, pohrlilo je u Siriju i Irak na vrhuncu takozvanog kalifata Islamske države sredinom 2000-ih. Mnogi od njih završili su u zatvorskim logorima na otvorenom u sjevernoj Siriji zajedno sa drugim strancima. Nekima je dozvoljeno da se vrate kući.

Veliki propust FSB-a

Ovaj napad je podsjetnik da teroristička grupa ostaje snažna prijetnja - i također da su ruske bezbjednosne službe, zaokupljene ratom u Ukrajini, možda ih zanemarile, iako se Kremlj i dalje bori u Siriji.

Meta - prostrani izložbeni kompleks u Moskvi, nije ni približno obezbijeđen kao izuzetno visoko bezbjednosno okruženja u centru grada gdje se nalaze Kremlj i vladine kancelarije. Ali to je jedno od najvećih i najpoznatijih mjesta u gradu.

Već se postavljaju pitanja o neuspjehu FSB-a da zaštiti prostor, ali i generalno lošem odgovoru na teroristički napad.

Kako je neko mogao sa mašinkama uđe neprimjećen u dvoranu i da poslije toga pobjegne, dva su najveća pitanja.

Potpuno novi, sveobuhvatni sistem za prepoznavanje lica širom Moskve, koji se naširoko koristi za identifikaciju opozicionih demonstranata, također nije uspio da zaustavi napad u petak. A vlastima je trebalo sat i po da rasporede specijalne snage na lokaciju u moskovskom predgrađu Krasnogorsk zbog velikih saobraćajnih gužvi.

Napad u petak "pokazao je potpunu nemoć" ruskih specijalnih službi, nacionalne garde i čitavog sistema za sprovođenje zakona, rekao je za "Al Jazeeru" Nikolaj Mitrokhin, naučni saradnik njemačkog Univerziteta u Bremenu.

(FOTO: MAXIM SHIPENKOV / PROFIMEDIA)

(FOTO: MAXIM SHIPENKOV / PROFIMEDIA)

"Gdje su helikopteri za brzo raspoređivanje na kritična mjesta Moskve? Gdje su naoružana vozila? Gdje su ovi napumpani jaki momci sa (promotivnih) videa? Znamo gdje su – spaljeni su sa svojim vozilima na putevima Kijevske oblasti, sjede u podzemnim rupama u blizini Donjecka ili patroliraju Luganskim regionom… ne tamo gdje je prava opasnost, ali tamo je ludi predsjednik odlučio da vodi rat", rekao je Mitrohin.

Savjetnik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak rekao je, dok je odbacivao ukrajinsku umiješanost u napad, da treba imati na umu da je grupa naoružanih ljudi prošla u "Crocus City Hall", mjesto velike koncentracije ljudi, bez ikakvih inspekcija i da je ta grupa, kako je istakao, više od sat i po pucala na ljude bez intervencije organa reda.

Podoljak je napisao i da je grupa terorista u punom sastavu zatim mirno napustila mjesto i krenula u pravcu linije fronta. Vijest o hapšenju osumnjičenih došla je nakon skoro 12 sati od napada.

Prije dvije nedjelje američka ambasada u Moskvi upozorila je svoje građane da se drže podalje od velikih javnih okupljanja zbog moguće terorističke prijetnje.

Dvorana pretvorena u pepeo (FOTO: INVESTIGATIVE COMMITTEE OF RUSSIA VIA AP / TANJUG/AP)

(FOTO: INVESTIGATIVE COMMITTEE OF RUSSIA VIA AP / TANJUG/AP)

To sugeriše da su zapadne obavještajne agencije presrele razgovore koji su govorili da dolazi napad. Uprkos trenutnim tenzijama, obavještajne agencije obično dijele obavještajne podatke o terorističkim prijetnjama sa svojim ruskim kolegama.

Tako da je vjerovatno da su i Rusi imali neku ideju o neposrednoj prijetnji - mada možda ne dovoljno da je preduprijede.

Šta će Putin da uradi

Vladimir Putin ima historiju jačanja vlasti nakon terorističkih zločina.

Nakon misteriozne serije bombardovanja stambenih blokova 1999. godine, pokrenuo je drugi čečenski rat, koji mu je zauzvrat obezbijedio prvi mandat predsjednika.

Poslije opsade škole u ​​Beslanu 2004. godine, u kojoj je ubijeno više od 300 ljudi, uključujući 186 djece, otkazao je izbore za regionalne guvernere na osnovu toga što je potreban centralni nadzor. Do danas guvernere postavlja predsjednik. Gledajući unazad, to je bio ključni momenat u Putinovom projektu centralizacije moći u Kremlju.

Vladimir Putin se obratio javnosti nakon terorističkog napada u Moskvi (FOTO: RUSSIAN PRESIDENTIAL PRESS SERVICE / TANJUG/AP)

Prerano je prognozirati kako će Putin reagovati na ovaj najnoviji užas.

Ali mnogi posmatrači Rusije očekivali su da će on napraviti neku vrstu velikog poteza nakon prošlonedjeljnih izbora – vjerovatno u vidu još oštrijeg obračuna sa unutrašnjim neistomišljenicima, ili nametanja nepopularne mobilizacije za regrutovanje vojnika za rat u Ukrajini.

Ako je tražio izgovor za veliki zaokret u bezbjednosnoj politici, sada ga ima, zaključuje "Telegraf".