Razumijevanje načina na koji prehrana utječe na starenje mozga može značajno utjecati na naše zdravlje i dugovječnost. Nedavna studija znanstvenika s američkih univerziteta Illinois i Nebraska-Lincoln povezala je unos hranjivih tvari s tempom starenja mozga.

U studiji, koja je objavljena u časopisu npj Aging, sudjelovalo je 100 volontera u dobi od 65 do 75 godina. Znanstvenici su mapirali snimke mozga u odnosu na unos hrane, pronalazeći veze između određenih dijeta i sporijeg starenja mozga. Identificirana su dva različita tipa starenja mozga, pri čemu je sporije starenje povezano s hranjivim tvarima koje se obično nalaze u mediteranskoj prehrani. Prethodne studije pokazale su da je takva prehrana korisna za naše tijelo.

Istraživali smo specifične biomarkere hranjivih tvari, kao što su profili masnih kiselina, za koje je u nutricionističkoj znanosti poznato da potencijalno nude zdravstvene prednosti. To je u skladu s opsežnim istraživanjem na terenu koje pokazuje pozitivne zdravstvene učinke mediteranske prehrane, koja naglašava hranu bogatu ovim korisnim nutrijentima, rekao je neuroznanstvenik Aron Barbey sa Univerziteta Illinois.

Otkrivanje korisnih biomarkera u krvi

Umjesto da se oslanjaju na prehrane koje su sudionici sami prijavili, znanstvenici su analizirali uzorke krvi kako bi identificirali biomarkere hranjivih tvari, pružajući čvrste dokaze o prehrani sudionika. Korisni biomarkeri uključivali su masne kiseline iz ribe i maslinova ulja, antioksidanse poput vitamina E koji se nalaze u špinatu i bademima te karotenoide u mrkvi i bundevi. Kolin, kojeg ima u izobilju u žumanjcima jajeta, organskom mesu i sirovoj soji, također je povezan sa sporijim starenjem mozga.

Tim je procijenio starenje mozga pomoću MRI skeniranja i kognitivnih testova, nudeći uvid u mentalnu agilnost i konfiguraciju neurona. To nam omogućuje da izgradimo snažnije razumijevanje odnosa između tih faktora. Istovremeno ispitujemo strukturu, funkciju i metabolizam mozga, pokazujući izravnu vezu između tih svojstava mozga i kognitivnih sposobnosti, primijetio je Barbey.

Iako nova studija bilježi tek trenutak u vremenu i ne može dokazati uzrok i posljedicu, ona je u skladu sa studijom iz 2023. godine, koja je otkrila vezu između mediteranske prehrane i nižeg kognitivnog pada tokom 12 godina.

Znanstvenici namjeravaju provesti dugoročna klinička ispitivanja kako bi istražili kako prehrana utječe na starenje mozga. Jednostavne promjene u prehrani mogu smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. Isto tako može smanjiti i kognitivne probleme kod osoba s multiplom sklerozom.

Ova studija identificira određene uzorke biomarkera hranjivih tvari koji obećavaju i imaju povoljne veze s mjerama kognitivnog učinka i zdravlja mozga, poručio je na kraju Barbey, piše Science Alert.