Uslučaju da crnogorski parlament usvoji Rezoluciju o Jasenovcu, što je gotovo izvjesno, Hrvatska će preduzeti oštre diplomatske mjere protiv Crne Gore.

Rasprava i glasanje o Prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu, na dnevnom redu je današnjeg zasijedanja Skupštine.

Nezvanično iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova, podgorička Pobjeda saznaje da zvanični Zagreb razmatra mogućnost da povuče ambasadora iz Crne Gore, ali i da proglasi za persone non grata, sve one poslanike koji bi podržali Prijedlog Rezolucije.

Ovakav korak, došao bi nakon niza upozorenja hrvatske strane da bi usvajanje pomenute Rezolucije moglo narušiti odnose dvije susjedske zemlje.

Državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske Andreja Metelko Zgombić nedavno je kazala da dobrosusjedski odnosi podrazumijevaju i da se ne preduzimaju radnje koje bi mogle naštetiti ili koje su suprotne načelu dobrosusjedskih odnosa.

Na pitanje smatra li Hrvatska da je najavljena rezolucija o Jasenovcu korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, Metelko Zgombić je rekla da je taj potez nepotreban i neprimjeren.

- Crna Gora bi se time dala instrumentalizovati od nekoga spolja i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti evropskim putem", kazala je ona - nakon Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom u Briselu.

Kako je rekla, način na koji će se Crna Gora ponašati u narednom period u bitnome će uticati na njen evropski put.

Metelko Zgombić je navela da Hrvatska želi da Crna Gora prepozna važnost aktuelnog trenutka i prepozna važnost postupanja u skladu s vrijednostima i načelima koja su sastavni dio pregovaračkog procesa.

"Mi apsolutno osuđujemo sve zločine, ali posve je neprimjereno da jedna nama susjedna zemlja kao reakciju na rezoluciju o Srebrenici u UN-u pokuša sad otvoriti jedno pitanje koje je davno zatvoreno", rekla je Metelko Zgombić.

Premijer Milojko Spajić, sa druge strane, tvrdi da ovakva inicijativa, dolazi nakon Rezolucije o Srebrenici koju je Crna Gora podržala.

Spajić je u Briselu novinarima kazao da je preko 40 rezolucija u parlamentarnoj proceduri “o Jasenovcu, Palestini, Šahovićima (zločin nad Bošnjacima u Crnoj Gori)” te da o tome postoji “momentum poslije Rezolucije o Srebrenici koju smo zajednički usvojili u UN-u”.

- Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država sa svim tim predstavnicima u parlamentu koji sada imaju potrebu da svaki od tih naroda izgura poneku rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus ili za narode ili regije kojima pripadaju - rekao je Spajić, dodajući da "lično misli kako sve te rezolucije skreću Crnu Goru s nekih važnijih tema, ekonomije, vladavine prava i sličnog".

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u proceduri od 17. maja, kada su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića podržala 43 od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore.