I ne samo da stres može uzrokovati stanje panike, znojne dlanove i glavobolju, već može imati i neke dugoročne posljedice. Nova studija otkrila je da može oštetiti zdravlje srca i povećati rizik od srčanih bolesti.

Utvrđeno je da su stres i tjeskoba na radnom mjestu najčešći razlozi zbog kojih zaposlenici uzimaju dugotrajna bolovanja, a također je i jedan od najčešćih uzroka depresije. Najčešći fizički simptomi stresa uključuju glavobolje, vrtoglavicu, bolove u prsima, ubrzan rad srca, napetost mišića, pa čak i seksualne probleme.

Ali nisu u pitanju samo fizički simptomi koje možete primijetiti, stres može uzrokovati probleme srcu i mozgu. Postoje studije koje ukazuju na vezu između velikih količina stresa i nepravilnog rada srca.

Znanstvenici sa Sveučilišta Laval u Quebecu u Kanadi otkrili su da su oni koji su patili od ogromnog stresa na radnom mjestu, bez uživanja u životu, bili izloženiji riziku od razvoja fibrilacije atrija - nepravilnih otkucaja srca. Nalazi su objavljeni u časopisu American Heart Association.

Također su otkrili da oni koji su pod velikim stresom na poslu imaju 83% veću vjerojatnost da će imati fibrilaciju atrija, što je zabrinjavajuće jer može dovesti do moždanog udara i zatajenja srca.

Konačno, stres vas može učiniti podložnijim curenju nosa, prehladi ili gripi. To je zbog kortizola koji se proizvodi kada vaše tijelo pokušava upravljati stresom. Kada se oslobodi mala količina kortizola, to može pomoći kod osjećaja preopterećenosti, ali ako ga je previše, može oslabiti vaš imunološki sustav.

Više je načina na koje si možete pomoći u upravljanju stresom, a ovo su neki od njih:

• budite aktivni i vježbajte
• preuzmite kontrolu
• povežite se s ljudima
• odvojite malo vremena za sebe
• izazovite se
• izbjegavajte nezdrave navike
• pomozite drugim ljudima
• radite pametnije, a ne teže
• pokušajte biti pozitivni. 

(Ordinacija.hr)