Iako su najbliži saveznici i SAD će uvijek, bez obzira na sve, kako ističu brojni stručnjaci i dužnosnici, ‘držati leđa‘ Izraelu, trenutni odnosi između dvije zemlje su, blago rečeno, zategnuti - prije svega između izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i američkog predsjednika Joea Bidena. Biden bjesni zbog Netanyahuovog ‘soliranja‘ u Gazi, na Zapadnoj obali i Libanonu, odnosno akcijama protiv libanonske proiranske grupe Hezbolah, što je dovelo do izravne konfrontacije s Iranom. Sve je kulminiralo masivnim raketnim napadom Irana na Izrael.

Taj sukob i Teheran se trudio izbjeći, a u Washingtonu predsjednička administracija itekako je svjesna da postupci Izraela mogu dovesti do općeg sukoba na Bliskom istoku i očajnički žele spriječiti Tel Aviv da u svom odgovoru na iranski napad izvede napad koji bi izazvao novu eskalaciju - u prvom redu udar na iranska nuklearna i naftna postrojenja.

Tako su Biden i Netanyahu u srijedu obavili telefonski razgovor - vjeruje se prvi u 50-ak dana - kojem je prethodio još jedan problematičan manevar Benjamina Netanyahua, koji je dan prije zabranio ministru odbrane Yoavu Gallantu da krene na ranije dogovoreni put u SAD na konsultacije s američkim kolegom Lloydom Austinom o pitanju izraelske odmazde zbog iranskog napada, što je u Washingtonu dočekano s nevjericom.

Umjesto toga, Netanyahu je insistirao da o tom pitanju raspravlja osobno on s Bidenom. Bijela kuća opisala je razgovor kao "izravan" i "produktivan" i saopćila da su se Biden i Netanyahu dogovorili da će ostati u "bliskom kontaktu" idućih dana, a ministar Gallant je ubrzo nakon toga rekao da bi napad na Iran bio "smrtonosan, precizan i prije svega iznenađujući".

Kako u svom osvrtu piše BBC, na djelu su dvije silnice. Jedna je nevoljkost Joea Bidena da SAD uvuče u neželjeni rat s Iranom, za koji vjeruje da bi bio nepotreban i opasan - a za što mnogi analitičari smatraju da je Netanyahuu cilj. Drugi je snažan osjećaj među nekima u Izraelu da imaju priliku zadati konačni udarac Iranu, njihovom smrtnom neprijatelju.

Izraelski jastrebovi

Izraelska ofanziva protiv Hezbolaha dala je energiju nekim izraelskim dužnosnicima i političarima, koji su očajnički željeli izaći iz teškog rata iscrpljivanja na granici s Libanonom. Libanon je za njih uspjeh i napredak, što je oštra suprotnost njihovoj situaciji u Gazi. Naime, unatoč izraelskom napadu na Gazu, u kojem je ubijeno najmanje 42.000 ljudi, većinom civila, premijer Benjamin Netanyahu nije uspio ostvariti svoja dva ratna cilja - uništenje Hamasa i vraćanje talaca, piše BBC.

Ipak, šteta nanesena Hezbolahu u Libanonu i Hamasu u Gazi, kod nekih je u Tel Avivu izazvala snažno uvjerenje da hitno treba ići dalje i pokrenuti izravan napad na Iran, a razorni zračni napad smatraju najboljom opcijom. Na vrhu popisa meta za mnoge izraelske aktere su dobro utvrđene lokacije, zabačena mjesta u planinama gdje su smještena iranska nuklearna postrojenja, za koja Izrael i neki drugi saveznici strahuju da bi se mogla koristiti za izradu nuklearne bombe, dok Iran insistira da svoj nuklearni program razvija isključivo u miroljubive, civilne svrhe.

Američki predsjednik jasno je dao do znanja da se SAD protivi toj ideji. U Washingtonu, naime, vjeruju da Iran neće proizvesti nuklearno oružje, a da bi radikalni izraelski odgovor mogao natjerati Teheran da to ipak učini.

Jedan od najglasnijih u Izraelu koji izvršava pritisak na Netanyahua da ignorira želje SAD-a je bivši premijer Naftali Bennett, koji kaže da Izrael ne smije oklijevati da djeluje protiv onoga što on naziva iranskom hobotnicom. Kao i opozicioni političar i bivši general Benny Gantz, Bennett vjeruje da je Iran slabiji nego što je to desetljećima bio zbog štete nanesene Hezbolahu i Hamasu.

Bennett ovaj trenutak vidi kao priliku koja se pruža jednom u generaciji da se nanese stvarna šteta iranskom teokratskom režimu. "Moramo ubrzati propast ovog režima. Ovo je režim koji će pasti", rekao je Bennett. "Ako Iran nabavi nuklearno oružje, velika je vjerovatnost da će ga upotrijebiti kako bi spasio režim. A to znači da će cijeli Bliski istok pretvoriti u nuklearnu noćnu moru", dodao je.

I dok dugogodišnje rivalstvo između Irana i Izraela ulazi u neistražene prostore sa sve nasilnijim sukobom koji se sada očituje u izravnim napadima, Islamska Republika je na raskrsnici odluke koja bi mogla imati najveće posljedice u njezinoj 45-godišnjoj povijesti. Kako su svojoj opširnoj analizi piše Newsweek, iranski dužnosnici, zakonodavci i stručnjaci po prvi put otvoreno raspravljaju o mogućoj reviziji nuklearne doktrine zemlje kako bi se otvorio put za proizvodnju nuklearnog oružja.

Ajatolahova fetva

Takav je potez dugo bio zabranjen fetvom, islamskom pravnom presudom i mišljenjem, koju je izdao vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, ali nedavni događaji testirali su povjerenje Teherana u vlastitu sposobnost da učinkovito odvrati veliki napad iz Izraela, a kamoli onaj koji bi dodatno poduprle Sjedinjene Države.

Tokom posljednjih godinu dana, rat između Izraela i Hamasa proširio se daleko izvan Pojasa Gaze, uz sve veće sudjelovanje tzv. Osovine otpora, koalicije u prvom redu nedržavnih aktera, posredničkih skupina, u koje je Teheran uložio velika sredstva kako bi osigurao stratešku dubinu odvraćanja. Koalicija se sada suočava s potencijalno najvećim izazovom dosad jer Izrael zadaje značajne udarce, posebno Hezbolahu, kao jednoj od okosnica Osovine.

"Hoće li Iranu trebati nekoliko dana ili nekoliko mjeseci da dobije nuklearnu bojevu glavu, neće biti odlučujuća razlika u ishodu", rekao je za Newsweek Seyed Hosein Musavian, bivši iranski diplomat koji je bio dio iranskog nuklearnog pregovaračkog tima sredinom 2000-ih, a danas radi u Programu znanosti i globalne sigurnosti na Princetonu. "U slučaju vojnog napada, neće biti garancije za nastavak iranskog miroljubivog nuklearnog programa", dodao je.

Musavian kaže da su odluka bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da izađe iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, službeno poznatog kao Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA), te kampanja američkih sankcija koja je uslijedila, također potaknule Iran da razvije svoje nuklearne sposobnosti, dovodeći ih na prag "nuklearnog stanja"

JCPOA, diplomatski pothvat koji su podržali i ispregovarali Iran, svih pet članica Vijeća sigurnosti UN-a te Njemačka i Europska unija, ukinuo je dugogodišnje međunarodne sankcije protiv Irana u zamjenu za ograničenja njegova nuklearnog programa, kojima bi se spriječilo potencijalno nuklearno naoružavanje Teherana. No, konzervativni krugovi u Teheranu i Washingtonu sporazum su dočekali sa skepticizmom, da bi na kraju Trump 2019. povukao SAD iz njega, a Biden nije uspio osigurati nove pregovore. Izbor reformističkog iranskog predsjednika Masuda Pezeškiana pobudio je opreznu nadu u obnovu JCPOA-e, no te su nade i očekivanja uvelike zasjenjeni napetostima oko eskalirajućeg rata u regiji.

‘Nikada ozbiljnije‘

Izraelski premijer oduvijek se protivio sporazumu, ističući da ne ide dovoljno daleko da spriječi Iran u proizvodnji nuklearnog oružja. Musavian kaže da Izrael, za kojeg je poznato da posjeduje tajni nuklearni arsenal, u ovom trenutku ne bi bio sposoban sam poraziti Iran odnosno bez pomoći svog američkog saveznika i da bi takav razvoj događaja samo naveo Iran na preispitivanje svog nuklearnog stava. "Izrael sam nije sposoban za široku vojnu konfrontaciju s Iranom osim ako u tome ne sudjeluje SAD. U takvom scenariju, Iran će vjerojatno postati nuklearna država", upozorava Musavian.

Ove su tvrdnje slične onima koje su nedavno za Newsweek iznijela dvojica teheranskih analitičara, Alireza Tagavinia i Amir Hosein Vazirian. Tagavinia je ustvrdio da će "svaki napad na iranski teritorij ojačati poziciju onih koji žele promijeniti iransku nuklearnu doktrinu i proizvesti nuklearno oružje, a izgradnja nuklearnog oružja je za Iran tehnički moguća i ovisi samo o političkoj odluci ajatolaha Hameneija". Vazirian je ustvrdio da bi izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja značio da će "Iran ubrzati nuklearne aktivnosti".

"Kao što znamo, iranska nuklearna doktrina ostaje nepromijenjena", rekla je, pak, tada za Newsweek Iranska misija u Ujedinjenim narodima. "Iran će se nastaviti pridržavati fetve vrhovnog vođe, koja nedvosmisleno zabranjuje proizvodnju, nabavu, skladištenje i korištenje bilo kojeg oblika oružja za masovno uništenje", istaknuli su, ali uz znakovitu napomenu. "Međutim, u slučaju napada na iranska nuklearna postrojenja, koja su sva pod nadzorom i inspekcijom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), postoji mogućnost da Iran preispita svoju suradnju u okviru Sveobuhvatnog sporazuma o zaštiti s IAEA". Sporazumom o Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu (ZSAP), inače, osigurava se da iranski nuklearni program bude isključivo miroljubive svrhe.

"U Iranu, donositelji strateških odluka, koliko ja vidim, doista su zaključili da se Izrael neće zaustaviti u Libanonu. Idu s bojišta na bojište. Sada već intenziviraju svoje napade u Siriji, onda bi na redu bio Irak, vjerojatno idući, hutisti i konačno Iran", kaže Hamidreza Azizi, suradnik na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove. "Za Iran je pitanje kada, a ne hoće li", dodaje. "S tim stupom njihove vojne doktrine u opasnosti, mogli bi svjedočiti da je najneposrednija ili najdostupnija opcija naoružavanje nuklearnog programa". Iako ističe da nisu donesene konačne odluke, Azizi tvrdi da razina rasprave koja se sada vodi o tom pitanju predstavlja "promjenu u percepciji" u Iranu. "To je puno više od retorike i nikada u prošlosti nije bilo tako ozbiljno", upozorava Azizi.

Tajni pregovori SAD-a i Irana?

Što se tiče iranskog konvencionalnog odvraćanja, određeni broj iranskih projektila pokazao se sposobnim da izbjegne izraelsku naprednu protuzračnu obranu u nedavnom napadu, nanijevši štetu u barem jednoj većoj vojnoj bazi. No, manje je sigurno kako bi ti oružani resursi prošli u velikom i dugotrajnom ratu, osobito ako bi intervenirale SAD. "Jedina preostala opcija bila bi ići na nekonvencionalno odvraćanje, a to je nuklearno oružje", rekao je Azizi, također napominjući da, s obzirom na nuklearni razvoj Irana posljednjih godina, to više nije tehničko pitanje, već politička odluka.

Nicole Grajewski, suradnica u Programu nuklearne politike Zaklade Carnegie za međunarodni mir, izjavila je za Newsweek kako je prerano reći kako bi izgledala spomenuta revizija nuklearne doktrine te ističe da Iran za sada nije donio odluku o proizvodnji nuklearnog oružja. "Ali ovo kontinuirano neprijateljstvo s Izraelom, u kombinaciji s američkim ohrabrivanjem izraelskih eskalirajućih akcija, moglo bi natjerati Iran da donese ovu odluku iz očaja", rekla je Grajewski.

Istovremeno, iz Izraela stižu informacije da Washington u tajnosti pregovara s Teheranom u vezi aktualne krize. Izraelski Kanal 12 u srijedu je prenio informacije iz neimenovanih izraelskih izvora, prema kojima su se odvijali tajni pregovori s ciljem postizanja sporazuma o zaustavljanju napada na Izrael od strane iranskih posrednika, uključujući Hezbolah. Kako je u četvrtak objavio The Times of Israel, Sjedinjene Države zanijekale su te informacije, prema kojima su SAD i arapske zemlje vodile tajne pregovore s Iranom s ciljem postizanja sveobuhvatnog regionalnog prekida vatre s Izraelom.

Glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller odlučno je demantirao da je Washington imao bilo kakvu ulogu ili da je znao za bilo kakvu takvu inicijativu. "Nitko nije kontaktirao Sjedinjene Države u vezi s takvim prijedlogom, a mi ne pregovaramo ni s jednom zemljom o takvom prijedlogu", rekao je Miller tijekom briefinga za novinare u srijedu. "Ne mogu govoriti o hipotetskom prijedlogu za koji nisam ni siguran da postoji u stvarnosti. Jasno, pozdravili bismo završetak sukoba u cijeloj regiji", zaključio je Miller.