Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) hapsi i privodi aktiviste i građane bez legitimacije prije blokada i protesta, ali i kao što smo vidjeli nedavno, upada u institucije - ušla je u Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Brojni političari smatraju da se ovdje radi o zastrašivanju i represiji prema onima koji se suprotstavljaju vlasti u Srbiji. Profesor na Fakultetu bezbjednosti Božidar Banović za N1 Srbija objašnjava koje su nadležnosti ove agencije, da li ih je prekoračila i da li oni koji treba da kontrolišu obavještajnu agenciju efikasno obavljaju svoj posao. Osoba koja se privodi mora biti upoznata sa razlozima hapšenja i mora znati ko je privodi, objašnjava profesor.

Poljoprivrednici iz okoline Čačka su u oktobru, zbog odluke Vlade Srbije da ispoštuje samo dio dogovora sa njima, odlučili da u znak protesta na sat vremena zatvore tj. blokiraju Ibarsku magistralu. Umjesto odlaska na blokade, neki od njih su išli na razgovor u BIA.

Poljoprivrednika iz Čačka Slobodana Vidojevića upravo iz ovog razloga su “u filmskom scenariju” priveli pripadnici BIA. On je tada kazao da ga je grupa muškaraca, bez obilježja policije i naloga, nasilno ubacila u crni kombi i odvezla na informativni razgovor u prostorije ove agencije, gdje je proveo dva sata. Sve ovo u trenutku kad je trebalo da sačeka dijete da izađe iz škole.

„Jednog momenta crni kombi iz smjera Kragujevca je samo skrenuo, ogromnom brzinom, čak je neki čovjek pješak prelazio ulicu, malo je falilo da ga zakače. Ja sam se obratio tom čovjeku da vidim šta se dešava, rekao sam ‘šta bi?’, on se nasmijao, ne znam šta mi je već rekao, u tom momentu se otvaraju vrata i tu, kao u filmu, izlaze ljudi, nisam znao ko su, jer se nisu predstavili ni jednog trenutka. To mi je najkrivlje, ja sam seljak, nisam kriminalac, trebalo je samo da kažu da moraju da me privedu, da imaju nalog za privođenje. Nijednog trenutka mi nisu pokazali nalog. Ja sam se tu opirao, jer nisam znao ko su, strpali su me u kombi, dok sam ja vikao, čak je moja majka čula. Dozivao sam u pomoć“, objasnio je Vidojević tada kako je hapšenje izgledalo.

On nije bio jedini – u prostorije obavještanje agencije u Subotici priveden je Damir Perčić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice, dok su se dvojica članova istog udruženja sami odazvali pozivu.

Od tada pa do danas BIA se bavila i ekološkim aktivistima, te je u avgustu ispitivala i Zlatka Kokanovića i Nebojšu Petkovića iz udruženja „Ne damo Jadar“, baš na dan kada su organizovali protest. Aktivistkinje Milu Pajić i Doroteju Antić su “kidnapovali” nepoznati muškarci obučeni u crno, koji su ih ubacili u auto i odvezli u “prostorije BIA ili policijske uprave” – pred blokadu Varadinskog mosta u Novom Sadu 8. novembra. Iako nisu sigurne da li je u pitanju bila policija ili BIA, jer se ove institucije nalaze u istoj zgradi, svakako jeste sumnjivo.

BIA je nedavno bila i u u prostorijama Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Kako N1 nezvanično saznaje, razlog dolaska agenata u Zavod jeste namjera zaposlenih da upute Vladi Srbije protestno otvoreno pismo zbog odluke da ukine status kulturnog dobra za zgradu Generalštaba bez prethodnog elaborata samog Zavoda. Nezvanično, također saznajemo da je zaposlenima rečeno da bi tim pismom ugrozili nacionalnu bezbjednost.

Branislav Dimitrijević, istoričar umjetnosti i član ZLF, naveo je za N1 da je „utjerivanje straha“ to što je BIA bila u prostorijama Zavoda za zaštitu spomenika kulture. „Mi živimo u vanrednom stanju, ovo danas je dokaz toga. Upad BIA u Zavod za zaštitu spomenika kulture je znak utjerivanja straha. Vi niste institucija već u službi vlasti. Mnoge institucije se svakako ponašaju kao da im BIA svo vrijeme sjedi unutra. Ovo društvo je zastrašeno, ljudi odvode u nekom nepoznatom pravcu (na protestima)“, naveo je Dimitrijević nedavno u programu N1. Profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) i narodni poslanik Đorđe Pavićević izjavio je za N1 da je represija oduvijek postojala, ali da je sada otvorenija jer svjedočimo direktnim upadima agencije u institucije, čime se demonstrira moć. To se vidi, ističe, i na personalnim promjenama unutar obavještajne agencije, gdje njen direktor mnogo više identifikuje partiju i državu, nego što je ranije bio slučaj. Mišljenja je da je „dosta jasno u tom smislu da se vlast duže vrijeme, od Savamale, helikoptera, oslanjala na bezbjednosne strukture kako bi zataškala sve svoje afere“. 

Kako se dublje tonulo u razne afere, naveo je Pavićević, bila je potrebna sve veća kontrola.

“Nije slučajno, pogledajte posljednje direktore ko su, ljudi koji su partijski fanatici, partijski poslušnici, pogledajte budžete koliko BIA svake godine dobija više u odnosu na prethodnu godinu, kako je organizovana BIA… To je postala država u državi, koja ne odgovara nikome ni za šta, kada ih pitate za nabavke za toalet papir, oni kažu to mora da bude državna tajna“, izjavio je sagovornik N1.

„Sistem kontrole rada BIA je slab“

O svim navedenim događajima, kako kaže profesor Božidar Banović, saznao je preko medija jer se BIA nije zvanično oglašavala – zato ne može sa sigurnošću da kaže da li su pripadnici agencije prekoračili svoje nadležnosti, ali da je, sa druge strane, jasno šta su primarni zadaci i zvanična ovlaštenja agencije.

“Zakon o BIA predvideo je otkrivanje, praćenje, dokumentovanje, sprečavanje, suzbijanje i presjecanje djelatnosti organizacija i lica usmjerenih na vršenje organizovanog kriminala, krivičnih djela sa elementom inostranosti, unutrašnjeg i međunarodnog terorizma i najtežih oblika krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i protiv Ustavom utvrđenog poretka i bezbjednosti Republike. Drugim riječima, nadležnost agencije je i suzbijanje pojedinih krivičnih djela”, istakao je.

S obzirom na to da blokade i protesti zbog kojih su aktivisti i građani privođeni od strane pripadnika BIA sami po sebi nisu krivično djelo, a hapšenje je uslijedilo prije nego što su i nastupili, postavlja se pitanje zašto su pripadnici BIA djelovali po osnovu nečega što, prema zakonu, nisu njihove nadležnosti.

Profesor na Fakultetu bezbjednosti navodi da sama BIA odlučuje da li su ispunjeni uslovi za primjenu odredbi zakona, ali da su organi koji kontrolišu agenciju ti koji treba da utvrde da li su nadležnosti prekršene – među prvima je to Narodna skupština tj. njen Odbor za kontrolu službi bezbjednosti.

“Na organima koji vrše kontrolu postupanja BIA trebalo bi da bude procjena da li BIA prekoračuje svoje nadležnosti ili zloupotrebava ovlaštenja. Iako je sistem kontrole formalno uspostavljen, on je suštinski veoma slab i svodi se faktički na podnošenje izvještaja skupštinskom Odboru za kontrolu službi bezbjednosti, koji te izvještaje redovno usvaja. Da li se i kakva rasprava vodi povodom toga – javnost ne zna, jer su te sjednice po pravilu, zatvorene za javnost… Tačno je da protesti sami po sebi nisu krivično djelo, ali se ekstenzivnim tumačenjem odredbi zakona, pojedina ponašanja na protestima mogu procijeniti kao prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Onaj ko primjenjuje ovlašćenja, procjenjuje ispunjenost uslova za primjenu ovlaštenja, a kontrolni organi bi, ukoliko je to potrebno, to trebalo da koriguju“, istakao je on.

„BIA ne bi trebalo da hapsi i saslušava“

Hapšenje, privođenje i ispitivanje je primarna nadležnost policije tj. Ministarstva unutrašnjih poslova, ali ipak postoje slučajevi kada BIA može da preuzme i obavi poslove koje su u nadležnosti MUP-a. Odluku o ovome donose, kako kaže, direktor BIA i ministar unutrašnjih poslova, dok u slučaju sukoba nadležnosti odlučuje Vlada Srbije.

Banović, međutim, ističe da je ovaj postupak sporan i da je u pitanju neuobičajena praksa.

„Posebni razlozi bezbjednosti, kao uslov za preuzimanje poslova, nisu zakonom bliže precizirani, što ostavlja prostor za različita tumačenja i eventualno arbitrarno odlučivanje organa izvršne vlasti. Pored toga, ako već postoji ovakva mogućnost, što je samo po sebi sporno i predstavlja neuobičajenu praksu, jer se radi o dva organa izvršne vlasti, koji se sporazumevaju o međusobnom preuzimanju poslova, onda je samim zakonom trebalo mnogo preciznije i detaljnije regulisati situacije u kojima, način na koji i koje konkretno poslove BIA preuzima od MUP-a“, smatra sagovornik N1.

Ovdje se postavlja i pitanje, kazao je profesor, komptentnosti pripadnika obavještajne agencije, jer se poslovi BIA i policije znatno razlikuju, a smatra i da BIA ne bi trebalo da raspolaže istražnim policijskim ovlaštenjima vezanim za krivični postupak, u koje spadaju i hapšenje i zadržavanje osumnjičenog, privođenje i saslušanje, pretres i oduzimanje predmeta. Na ovu lošu praksu, navodi profesor, polazeći od uspostavlјenih evropskih standarda, ukazano je u više navrata u godišnjim i posebnim Izvještajima Evropske komisije o napretku Srbije u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.

U situaciji kada BIA vrši policijska ovlaštenja, osoba koja se hapsi mora biti upoznata sa razlozima za to, u skladu sa zakonom.

„Osoba prema kojoj se primjenjuje policijsko ovlaštenje ima pravo da bude upoznata sa razlozima za to, da ukaže na okolnosti koje smatra bitnim s tim u vezi, da bude upoznata sa identitetom policijskog službenika, koji se predstavlja i legitimiše, i da traži prisustvo lica koje uživa njegovo povjerenje. Također, policijski službenik se, prije početka primjene policijskog ovlaštenja, predstavlja pokazivanjem službene značke i službene legitimacije„, nastavlja on.

Ukoliko okolnosti ne dozvoljavaju da se policajac odmah legitimiše, on prvo mora viknuti „policija“, te se onda predstaviti na pomenuti način, ističe.

„Osobe moraju biti obavještene zašto se preduzimaju neka policijska ovlaštenja, a nisu“

„U većini pomenutih slučajeva, barem prema izvještajima iz sredstava javnog informisanja, lica prema kojima se primjenjivana pojedina policijska ovlaštenja nisu bila obavještena po kom osnovu su te radnje prema njima preduzimaju. Koji god od ovlaštenih državnih organa da je preduzimao te radnje bio je dužan da se predstavi, navede osnov za svoje postupanje, kao i da saopći pomenutim licima prava koja imaju u takvim situacijama, te da poštuje ostale uslove koje propisuje zakon“, objašnjava profesor za N1.

Novinar FoNeta Zoran Sekulić je nedavno, gostujući na N1, rekao da je očigledno da BIA pruža insajderske informacije policiji, govoreći o prvoj, nenajavljenoj blokadi tužilaštva, gdje se pred demonstrantima pojavio kordon policije. Banović kaže da razmjena informacija između ove dve institucije nije zabranjena – da zadatak obavještajne agencije jeste da prikuplja i analizira informacije.

„Zakon o BIA propisuje da direktor BIA i ministar nadležan za unutrašnje poslove sporazumno bliže uređuju svojim aktom obavezne oblike i način ostvarivanja saradnje BIA i MUP-a u pitanjima od interesa za bezbjednost i ustavni poredak Republike Srbije, odnosno bezbjednost ljudi i imovine. Dakle, razmjena informacija, kao jedan od oblika saradnje između BIA i MUP ne da nije zabranjena, nego je i poželjna, pogotovo u situacijama kada bi moglo da dođe do sukoba nadležnosti ili paralelnog postupanja oba organa povodom iste stvari ili događaja“, navodi profesor Božidar Banović.

Stvar je procjene tih funkcionera, kako kaže, da li se u pomenutim slučajevima radi o pitanjima od interesa za bezbjednost.

Ponoš: Ušli smo u represivniji period

Predsjednik partije Srbija centar i bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš izjavio je u Iza vijesti da Srbija ulazi u jedan represivniji period, a da je to postalo jasno onog trenutka kada je Aleksandar Vučić postavio Vladimira Orlića za šefa BIA.

„To je bio dosta jasan signal u kom smeru će se stvari razvijati i da ova vlast ulazi u tu represivniju fazu. Sad imamo samo manifestaciju toga“, izjavio je nedavno, dodajući da se sadašnja vlast već 12 godina bavi kadrovskim pročišćavanjem bezbjednosnog aparata i da nisu zamijenili samo top menadžment, odnosno vrh vojske i policije i BIA-e.

„Sišli su mnogo nisko. Uspostavili su mehanizam napredovanja koji se bazira na lojalnosti, a ne na stručnosti. Tako da, dobar dio rukovodećih ljudi u policiji, u BIA-i, a i nažalost u vojsci je tu, zahvaljujući prije svega bespogovornoj poslušnosti i odanosti ovom režimu. I zato se ne bih kladio da nisu spremni da urade ono što častan čovjek u uniformi ne bi smio da uradi“, ocijenio je Ponoš.