Mini market
KOMENTAR ĐURE KOZARA: Nije Dodik valjda očekivao da će vojne snage Europske unije biti samo promatrači rušenja ustavnog poretka BiH?
18. Mar. 20250
Nakon pada Assadovog režima, neizvjesno je gdje se nalaze i kod koga su velike količine bojnih otrova i drugih borbenih sredstava obje zaraćene strane i s pravom se upozorava da to nikako ne bi smjelo doći u ruke terorista
Svijet
17. Dec. 2024
0
Piše: Đuro KOZAR (Oslobođenje)
Sirijski pobunjenici, koji su se nalazili na prvoj borbenoj crti, dobili su u lipnju 2013. od SAD-a prvo teško naoružanje nakon što je tadašnji američki predsjednik Barack Obama donio odluku da im se to isporuči, budući da je armija režima Bashara al-Assada u borbi koristila klor kao kemijsko oružje. To je konvencijama zabranjeno u ratu, jer gasoviti klor nadražuje sistem za disanje i sluzne žlijezde, a u većim količinama izaziva smrt. Od veljače 2016. Sirijsko-američko udruženje ljekara dokumentiralo je 109 napada klorom od početka rata 2011. godine. Objavljeno je, također, i da je sirijska vlada koristila klor protiv civila u naseljenim mjestima u najmanje osam navrata od 17. studenog do 13. prosinca 2018. godine i tada je u napadima ubijeno devet osoba, uključujući četvoro djece, dok je najmanje 200 povrijeđeno. Jedan napad klorom na grad Sarakeb južno od Alepa 2019. godine istraživala je Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW), u čijem izvještaju je navedeno da su istražitelji ispitali svjedoke, analizirali uzorke s mjesta događaja, ispitali simptome koje su prijavili žrtve i medicinsko osoblje, kao i satelitske snimke kako bi donijeli zaključke. Tada nitko nije poginuo, ali su deseci ljudi izbačeni iz stroja, bili liječeni zbog simptoma kemijskog trovanja, uključujući mučninu, iritacije oka, otežano disanje, kašljanje, gušenje.
Gdje su sada velike količine klora, ali i drugih borbenih sredstava koja su koristile obje strane u građanskom ratu, nakon što je svrgnut Assadov režim i vlast u Siriji preuzela prelazna vlada? Teško je izračunati koliko toga je i gdje ostalo, ali jedan od prioritetnih zadataka nove vlade bit će da se taj arsenal što prije stavi pod kontrolu. Jer, osim terorista, njime bi se mogle koristiti (negdje se već i koriste) etničke i vjerske skupine, Kurdi su već pod oružjem, a susjedna Turska ih smatra neprijateljima, doduše, Turci koji drže dio na sjeveru Sirije najavili su da žele pomoći u stvaranju sigurnosti u toj zemlji, ali im je prevažno sprečavanje kurdskih snaga da prošire svoj utjecaj. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan rekao je da bi Turska čak mogla pokrenuti novu ofanzivu na sjeveru Sirije kako bi stvorila nove bezbjedne zone duž svoje granice i da će s novom vladom u Damasku, kao i sa novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, razgovarati o mogućem povlačenju preostalih američkih trupa iz Sirije. Naime, Amerikanci su ranije imali relativno veliki borbeni potencijal u Siriji koji se, naročito u prvom Trumpovom predsjedničkom mandatu, smanjivao, a sada je na sirijskoj granici s Irakom i Jordanom jedan njihov garnizon sa oko 900 vojnika i naoružanjem.
Činilo se da je glavna pokretačka snaga HTS-a njegova džihadistička ideologija umjesto revolucionarnog zanosa, što je u ono vrijeme bilo u suprotnosti s glavnom pobunjeničkom koalicijom pod sloganom “Osloboditi Siriju”. To je vjerojatno bio razlog da se lider skupine Abu Mohammed al-Jolani 2016. javno ogradi od Al-Kaide, rasformira Džabhat al-Nusru i osnuje HTS, ali se pretpostavlja da se radikalni dio pobunjenika nije odrekao ideologije ubijenog lidera Osame bin Ladena i da bi zbog toga mogao praviti problem u tranziciji. Izgleda da su zbog toga mnoge zemlje i Ujedinjeni narodi označili HTS kao terorističku organizaciju i nije jasno kako će vladati i naročito tko će i kako izvan Sirije utjecati na prelaznu vlast. Najvažnije je da situacija u Siriji bude politički stabilna, jer će se jedino tako omogućiti uvjeti za njenu obnovu i uspostavljanje države slobode, jednakosti, vladavine prava i demokracije. U stabilnoj zemlji koja će se obnavljati bit će omogućen i povratak oko šest milijuna sirijskih izbjeglica, od kojih je polovina u Turskoj, ali ih ima i u Libanonu, Jordanu, Iraku, pa i u Njemačkoj.
Mini market
KOMENTAR ĐURE KOZARA: Nije Dodik valjda očekivao da će vojne snage Europske unije biti samo promatrači rušenja ustavnog poretka BiH?
18. Mar. 20250
Svijet
ANALIZA ĐURE KOZARA: "Trumpu je vjerovatno potrebniji ruski lider kao saveznik nego bilo ko u Evropi"
20. Feb. 20250
Mini market
KOMENTAR ĐURE KOZARA: "Lijepo čuti da se Dodik sjetio Titove milicije i poželio da i njegova bude takva, ali..."
04. Feb. 20250
Svijet
OSVRT ĐURE KOZARA: Pao je režim Bashara al-Assada, šta će biti s ruskim bazama u Siriji?
10. Dec. 20240
Hronika
VANREDNO U SRBIJI: Upucan MMA borac Bojan Mihajlović
Prije 4h0
Estrada
"TEŠKO MOGU SAKRITI...": Lepa Brena drugu večer zaredom u punoj Areni Zagreb (FOTO)
Prije 4h0
Politika
"SVAKO IMA PRAVO DA IZABERE": Srđan Amidžić poručio da je opozicija odabrala da im Kupres bude bliži nego Banja Luka
Prije 4h1
Mini market
TRANSFER U REDOVIMA OPOZICIJE: Dragojević Stojić napustila SDS i prešla u PDP
Prije 5h0
Svijet
ERDOGAN BIJESAN: "Ovo je vrhunac licemjerja!"
20. Mar. 20250
Svijet
GORI NA BLISKOM ISTOKU: Američki napadi na ciljeve u Jemenu, pobunjenici uzvratili projektilima na Izrael i...
20. Mar. 20250
Svijet
ŠTA JE PUTIN BEZ NAFTE: Zašto Rusija uporno odbija zaustaviti rat?
21. Mar. 20250
Svijet
ERDOGAN U VELIKIM PROBLEMIMA: Protestanti treću noć zaredom na ulicama u turskim gradovima zbog... (VIDEO)
Prije 20h1
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.