Knjiga ‘Srpski nacizam’ novinara i političkog analitičara Ekrema Avdića, predstavljena je u Tuzli, a bavi se nastankom, genezom i rezultatima srpskog nacizma.

Promotori knjige, profesori Enver Halilović i Senadin Lavić, ukazali su na važnost djela, te precizirali da se oznaka „srpski nacizam“ odnosi na političke oligarhije unutar Srbije, a ne na cjelokupan srpski narod.

Profesor Lavić je kazao da je Avdićeva knjiga važan izraz razumijevanja povijesnog procesa u kome se već odavno nalazimo i koji u BiH već dugo stvara nered, nemir i nelagodnost.

- Avdić je jasno imenovao pojavu koja se zove srpski nacizam, koja se odnosi na političke oligarhije unutar Srbije, ne na cjelokupan srpski narod, a koja pravi probleme, prvo bošnjačkom narodu, pa srpskom, Albancima, Crnogorcima i Hrvatima – istakao je Lavić.

Srpski nacizam, pojasnio je, počinje još od 1930-tih godina, a došao je u fazu da je postao militaran jer drugačije ne može ni postojati.

-Taj nacizam, nažalost, nije završen, on traje unutar cjelokupnog srpskog korpusa na način da ljudi ne razmišljaju kuda ih vode određene političke oligarhije nego ih slijepo slijede – naglasio je Lavić.

Smatra da je Avdić obradio vrlo težak problem, slijedio je tekstove, arhive, našao radove drugih autora, i to je slagao.

Profesor Halilović je naveo da je Avdićeva knjiga svojevrstan izazov za bh.intelektualnu i širu političku, društvenu javnost i može biti korisna za naučno-istraživačke, ali i dnevno-političke potrebe, jer se mogu naći brojna svjedočenja o onome što predstavlja ideološku i političku osnovu stradanja koja su Bošnjaci u BiH imali ne samo 1992.-1995.godine, nego još od odlaska Osmanskog carstva pa do danas.

Po njegovom mišljenju, knjiga se može dovesti u kontekst bh.literature koja zahtijeva spominjanje dva imena, Fuada Saltage „Anatomija srpske destruktivnosti“ i knjiga filozofa Rasima Muminovića „Srbizam i stradalništvo Bošnjaka“.

- Avdićeva knjiga donosi mnogo više izvorne literature, kako one koja pokazuje i dokumentira srpski nacizam kroz historiju, tako i one literature koja taj fenomen objelodanjuje u intelektualnoj javnosti, prije svega srbijanskoj intelektualnoj javnosti. To je pojam koji se upotrebljava već od ’70-tih godina, tačnije kazano, od pojavljivanja 'Filozofije palanke“ Radomira Konstantinovića 1969. godine. Do danas se taj pojam upotrebljava u liberalnim, demokratskim, intelektualnim i političkim krugovima u Srbiji – zaključio je Halilović.

Po riječima autora, rukopis se bavi nastankom, genezom i rezultatima srpskog nacizma čije su rezultate, kako je kazao, „svojim izgubljenim životima, ponajviše, iskusili Bošnjaci“.

- Srpski nacizam i danas je aktualan kroz 'srpski svet' koje vodi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin. Dakle, to je drugo ime za veliku Srbiju, a velika Srbija traži etnički čisti prostor. Da bi se ona napravila, mora se izvršiti novi genocid. Oni prethodne genocide negiraju, čime stvaraju akontaciju za nove – rekao je Avdić.