Bennu, stjenoviti objekt klasificiran kao asteroid blizak Zemlji, ima vjerojatnost od jedan prema 2700 da se sudari sa Zemljom u rujnu 2182. godine, otkrilo je novo istraživanje.

IBS Center for Climate Physics (ICCP) na Nacionalnom univerzitetu Pusan ​​u Južnoj Koreji objavio je svoju studiju u časopisu Science Advances.

Zašto je to važno

Iako su šanse za sudar „prilično male“, prema riječima jednog od autora studije, istraživanje otkriva potencijalni učinak takvog događaja. Udari nastali sudarom izazvali bi potrese, šumske požare i toplinsko zračenje. Također bi ostavili veliki krater i izbacili ogromne količine krhotina u zrak.

Ekosistemi bi godinama osjećali posljedice velikih količina aerosola i plinova koji bi dospjeli u gornje slojeve atmosfere. Glavni autor studije, Lan Dai, postdoktorski istraživač, rekao je da bi sudar asteroida prouzročio masovne ljudske gubitke, no tačan broj smrtnih slučajeva teško je predvidjeti jer to „uglavnom ovisi o mjestu udara“.

Što kažu stručnjaci

Govoreći o posljedicama sudara, Lai je izjavio: „Zatamnjenje Sunca zbog prašine izazvalo bi naglu globalnu ‘zimu udara‘ obilježenu smanjenom količinom sunčeve svjetlosti, niskim temperaturama i padom količine oborina na površini.“

Glavni autor studije, Axel Timmermann, naglasio je: „Vjerovatnost da asteroid veličine Bennua udari Zemlju iznosi samo 0,037 posto. Iako je mala, potencijalni učinak bio bi izuzetno ozbiljan i vjerovatno bi doveo do dugoročne nesigurnosti u opskrbi hranom i klimatskih uvjeta sličnih onima viđenima samo kod najvećih vulkanskih erupcija u posljednjih 100.000 godina. Stoga je važno razmisliti o tom riziku.“

Šta je Bennu?

Bennu, ugljikom bogat asteroid nastao je kao dio matičnog tijela prije otprilike 4,5 milijardi godina, dugo je intrigirao istraživače zbog mogućnosti da sadrži tragove vode i organskih molekula.

NASA-ina misija OSIRIS-REx, lansirana 2016. godine, uspješno je prikupila 120 grama uzoraka s Bennua 2020. godine i dostavila ih na Zemlju u septembru 2023.

Znanstvenici od tada analiziraju ove uzorke kako bi otkrili njihov hemijski sastav.

Bennu je klasificiran kao asteroid blizak Zemlji, što znači da mu je najbliži prilaz Zemlji svakih šest godina, na udaljenosti od oko 300.000 kilometara.

Šta treba znati?

Istraživači su koristili računalne simulacije kako bi proučili učinak udara asteroida promjera Bennua (oko 500 metara) i procijenili posljedice sudara.

Otkrili su da bi hemijski sastav atmosfere i globalna fotosinteza bili poremećeni na razdoblje od tri do četiri godine, jer bi udar u atmosferu ubrizgao između 100 i 400 miliona tona prašine.

U najgorem scenariju, prosječna temperatura na površini Zemlje smanjila bi se za oko 4°C, prosječna količina oborina pala bi za 15 posto, fotosinteza biljaka smanjila bi se za 20 do 30 posto, a ozonski omotač planeta oslabio bi za 32 posto.