Asteroid Bennu sa sobom nosi priču staru milijardama godina i mješavinu materijala ne samo iz našeg Sunčevog sistema, već i iz udaljenih zvijezda, otkrivaju najnovija istraživanja njegovih uzoraka. Misija NASA-e OSIRIS-REx, koju vodi Univerzitet u Arizoni, vratila je uzorke s Bennua 2023. godine, a oni sada otkrivaju kako taj maleni asteroid čuva kosmički arhiv ranog Sunčevog sistema.

Nalazi proizlaze iz tri istraživanja temeljenih na uzorcima s Bennua, koordiniranih od strane Lunar and Planetary Laboratoryja (LPL) Univerziteta u Arizoni, uz suradnju znanstvenika iz cijelog svijeta. Znanstvenici LPL-a doprinijeli su svim trima studijama, a dvije su i sami predvodili.

To teleskopi ne mogu

To je posao koji jednostavno ne možete obaviti teleskopima. Nevjerovatno je uzbudljivo što konačno možemo reći ove stvari o asteroidu na koji smo toliko dugo sanjali otići i naposljetku s njega donijeli uzorke, rekla je u objavi za medije Univerziteta Arizona Jessica Barnes, vanredna profesorica u LPL-u glavna autorica prve i koautorica druge od tri studije.

Bennu potječe od većeg "matičnog" asteroida koji se raspao nakon sudara, vjerovatno u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Matični asteroid sadržavao je raznolike materijale, nastale blizu Sunca, daleko od njega, pa čak i iz drugih zvijezda, koji su se spojili prije više od 4 milijarde godina. Prva studija, objavljena u časopisu Nature Astronomy, koju su vodili Barnes i Ann Nguyen sa NASA-inog Johnson Space Centra, detaljno opisuje tu povijest.

Složena povijest Bennua

Roditeljski asteroid Bennua mogao je nastati u vanjskim dijelovima Sunčevog sistema, moguće izvan orbita divovskih planeta, Jupitera i Saturna. Mislimo da je ovo tijelo udario dolazni asteroid i razbio ga. Zatim su se fragmenti ponovno sastavili i to se moglo ponoviti nekoliko puta, objasnila je Barnes.

Analiza je otkrila obilje zvjezdane prašine, zrna starija od samog Sunčevog sistema, ali i organskih materijala s izotopski anomalnim sistemom, vjerovatno nastalih u međuzvjezdnom prostoru. Instrument NanoSIMS u Kuiper-Arizona laboratoriju omogućio je znanstvenicima otkrivanje izotopskih oznaka u nanometarskom redu veličine.

To su komadi zvjezdane prašine iz drugih zvijezda koje su odavno mrtve, a ti su se komadi inkorporirali u oblak plina i prašine iz kojeg je nastao naš Sunčev sistem. Osim toga, pronašli smo organski materijal koji je izotopski vrlo anomalni i koji je vjerovatno nastao u međuzvjezdanom prostoru, te imamo čvrste materijale koji su nastali bliže Suncu, i prvi put pokazujemo da su svi ti materijali prisutni u Bennuu, rekla je Barnes.

Jedinstvenost uzoraka

Druga i treća studija, obje objavljene u časopisu Nature Geoscience, pokazuju da su mnogi minerali Bennua transformirani interakcijama s vodom. Sada imate tekućinu u kontaktu s čvrstim tijelom i toplinu, sve što vam treba da počnete kemijske reakcije, rekao je Tom Zega, direktor Kuiper-Arizona laboratorija i koautor druge studije, opisujući hidrotermalne procese koji su se odvijali tokom milijardi godina. Istaknuo je i nezamjenjivu vrijednost misija vraćanja uzoraka poput OSIRIS-REx-a.

Mikroskopski udari i sunčev vjetar također su oblikovali površinu Bennua, pojašnjava se u trećoj studiji, koju su vodili Lindsay Keller (NASA Johnson) i Michelle Thompson sa Purdue.

Bennu tako pruža neviđen uvid u kemijske i fizičke procese koji su oblikovali rani Sunčev sistem, čuvajući zvjezdanu prašinu, minerale promijenjene vodom i tragove svemirske erozije u svojem drevnom tijelu.