Gotovo jedna od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid-19, prema novoj analizi podataka ankete koja dolazi pet godina nakon što je pandemija prisilila ljude diljem svijeta da ostanu kod kuće kako bi spriječili širenje virusa.

Jedan od 20 ima dugi covid

Na temelju ankete engleske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koja je obuhvatila više od 750.000 ljudi, studija također pokazuje da gotovo jedna od 20 osoba ima dugi COVID, što je naziv za trajne simptome covida 19.

Hronično postvirusno stanje uključuje simptome kao što su umor, smanjena koncentracija, vrtoglavica, otežano disanje i bol u mišićima.

Oni koji pate od tog stanja rekli su da može dovesti do teške iscrpljenosti i onemogućiti im normalan život.

Siromašni u većem riziku

Studija, koja je objavljena u utorak u časopisu Health Expectations, također je otkrila da oni koji žive u siromašnim područjima imaju veću vjerovatnost dugotrajnog covid-a.

Stručnjaci dodaju da bi moglo postojati više faktora koji objašnjavaju zašto ljudi nisu sigurni pate li od tog stanja.

“Ako vam ne kažu da bolujete od dugog covida, dakle ako nemate kliničku dijagnozu… onda vjerovatno niste sigurni radi li se o dugom covid-u”, rekla je za Euronews Health Nisreen Alwan, sa Univerziteta  Southampton u Velikoj Britaniji i jedna od autorica studije.

Osoba koja kaže da joj se zdravlje pogoršalo nakon što je oboljela od covida, što bi neki mogli smatrati blagom infekcijom, “prilično je stigmatizirana”, dodao je Alwan, što može spriječiti ljude da govore o tome ili traže dijagnozu ili podršku.

Šta je još otkrilo istraživanje?

Autori su otkrili da se prevalencija dugotrajnog covid-a povezuje s razinom društvene diskriminacije.

Grupe koje su imale veću vjerovatnost da će prijaviti dugi covid-19, uključuju žene, roditelje ili njegovatelje, seksualne manjine kao i određene etničke grupe poput Roma i onih s mješovitim ili višestrukim etničkim grupama.

Nikad nije bilo važnije imati čvrste procjene broja slučajeva kako bi se unaprijedile rasprave o planiranju zdravstvene brizi i potrebama medicinskog istraživanja”, rekao je Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial College London koji nije bio uključen u novu studiju.

Dodao je u e-poruci Euronewsu da je “sve manje i manje tolerancije za bilo kakvu daljnju raspravu o tome što je covid-19 ostavio i za sebe i s njim povezanim dugoročnim zdravstvenim potrebama te poziva da se ona – “samo nastavi'”.

Studija objavljena u časopisu Nature Medicine 2024. godine procjenjuje da globalno 400 miliona ljudi globalno boluje od dugotrajne bolesti covid-19, što ima i ekonomske posljedice i to od gotovo triliona, odnosno 954,4 milijarde eura.

“Grupe dugotrajnih pacijenata s covidom diljem svijeta se (s pravom) osjećaju očajno i iznevjereno. Mnogi su izgubili svoje stare poslove i svoje stare živote”, rekao je Altmann, dodajući da su mnogi dulji slučajevi dugotrajnog covid-a kod ljudi koji se nisu mogli samoizolirati u prvim danima pandemije.

Istraživači su rekli da rezultati pokazuju potrebu za većom sviješću o stanju među javnošću i zdravstvenim radnicima, kao i potrebu za boljom raspodjelom dijagnoze, liječenja i podrške.

“Duga bolest covida povećava nejednakosti u zdravlju i moramo biti vrlo osjetljivi na to i obratiti pažnju na to kako ćemo podržati ljude koji su u nepovoljnijem položaju ako imaju dugotrajnu bolest”, rekao je Alwan, uključujući i poticanje na pristup podršci i zdravstvenim uslugama.