Izrael je u posljednjih 20 mjeseci napao pet zemalja, uzrokujući smrt desetaka hiljada osoba, a stotine hiljada je ranio, destabilizirajući Bliski istok u potpunosti, piše Al Jazeera Balkans.

Sedmog oktobra 2023. godine počeo je operaciju okupacije palestinskog Pojasa Gaze, počinivši brojne zločine nad civilnim stanovništvom, posljednjih mjeseci napadajući ljude i u redovima za humanitarnu pomoć.

Odbacujući međunarodne pozive na prekid vatre, izraelska vojska provodi brutalnu ofanzivu u Gazi i u posljednje gotovo dvije godine ubila je blizu 56.000 Palestinaca. Većinom žena i djece.

U novembru prošle godine je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se suočava i s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u palestinskoj enklavi.

Za tri mjeseca 3.000 ubijenih u Libanu

Na udaru vlasti i oružanih snaga Izraela potom se u drugoj polovini prošle godine našao Liban. Izrael je bombardirao susjednu zemlju, kako su isticali, da bi eliminirao Hezbollah, vojnu i političku frakciju sa sjedištem u Bejrutu, blisku Iranu. Uspio je nanijeti teške gubitke Hezbollahu, ali su Izraelci u napadima ubili i brojne nevine, među kojima su stotine djece i žena.

U periodu od približno tri mjeseca blizu 3.000 ljudi je poginulo, dok je 13.000 ranjeno u izraelskim napadima do potpisivanja primirja u novembru 2024. Od tada je, prema informacijama vlasti Libana, zabilježeno 3.000 izraelskih kršenja primirja, uključujući smrt više od 200 ljudi i ranjavanje više od 500.

Prema sporazumu o prekidu vatre, Izrael se trebao u potpunosti povući s juga Libana do 26. januara ove godine. Međutim, rok je produžen do 18. februara nakon što je Izrael odbio ispuniti uvjete. Izrael i dalje održava vojnu prisutnost na pet graničnih ispostava s Libanom.

Udari na Siriju i Jemen

Nakon što je opozicija 8. decembra prošle godine svrgnula s vlasti sirijskog višedecenijskog predsjednika Bashara al-Assada, odgovornog za građanski rat u toj zemlji i bliskog saradnika Rusije i Teherana, Izrael je napao i ovog susjeda. Napali su resurse Vojske Sirije koja je bila u rasulu, kako su iz Tel Aviva istakli, da bi spriječili da oružje dođe u ruke nove vlasti koju smatraju radikalnom i koja bi mogla ponovno potaknuti pitanje okupacije Golanske visoravni, koju Izrael drži pod kontrolom od 1967. godine, a 1981. je anektirao, što izaziva velike tenzije na Bliskom istoku.

Uz to, posljednjih mjeseci Izrael ratuje i s Jemenom. U toj zemlji u sukobu je s proiranskim Husima koji su u nekoliko navrata ispaljivali rakete na izraelske interese u znak podrške Palestincima u Gazi. Od novembra 2023. godine napali su gotovo 100 brodova koji su plovili Crvenim morem ka Eilatu, gradu na krajnjem jugu Izraela.