Armenska liberalna vlada nikada nije bila saveznik konzervativne Armenske apostolske crkve (AAC), ali situacija je dodatno eskalirala kad je premijer Nikol Pašinjan iznio nove žestoke optužbe. Optužio je vrhovnog duhovnog vođu katolikosa Karekina II. da je prekršio svoj zavjet celibata i začeo dijete, pozivajući ga da podnese ostavku.

Dosad su Crkva i vlada pronalazile način za koegzistenciju, ali spor prijeti da će još više podijeliti već polarizirano armensko društvo i utjecati na ishod izbora sljedeće godine. Spor bi mogao naštetiti i mirovnim pregovorima koji imaju potencijal preoblikovati cijelu regiju Južnog Kavkaza, nakon teškog poraza Armenije u ratu protiv Azerbajdžana.

Vjeruje se da je Armenija prva nacija koja je kršćanstvo proglasila državnom religijom, nakon što je armenski kralj kršten 301. godine. Iako zakonodavno postoji odvojenost Crkve i države, armenski ustav priznaje Armensku apostolsku crkvu "kao nacionalnu Crkvu".

Odnos vlade s Crkvom pogoršao se nakon poraza u ratu

Crkva se nije osvrnula na optužbe, ali je upozorila da je premijer želi ušutkati. Ponovila je da vlada nema pravo glasa u pitanjima upravljanja Crkvom.

Ako je istinita, premijerova tvrdnja učinila bi Karekina nesposobnim za dužnost. Prema crkvenim propisima, samo redovnici koji poštuju zavjet celibata mogu biti izabrani za katolikosa. Na temelju toga Pašinjan sada zahtijeva Karekinovu ostavku, unatoč tome što nema jurisdikciju nad Crkvom. Nije predočio nikakve dokaze, ali je zaprijetio da će ih objaviti.

Pašinjan je također napao druge visoke svećenike. Izjavio je da je jedan nadbiskup imao aferu, odnosno da se "igrao" sa ženom svog ujaka. Oporbene stranke i dva bivša armenska predsjednika, Levon Ter-Petrossian i Serž Sargsyan, podržali su Crkvu i osudili izjave premijera, piše Index. 

Odnos vlade s Crkvom pogoršao se nakon poraza u ratu 2020. protiv susjednog Azerbajdžana, kada se Karekin II. pridružio pozivima raznih političkih frakcija da premijer odstupi. Pašinjan je ostao na vlasti, a Crkva je postala istaknuti protuvladin glas. 

Pašinjan želi brzi mirovni sporazum

Nedavno je Karekin II. zahtijevao pravo na povratak za Armence koji su pobjegli iz Nagorno-Karabaha, regije Azerbajdžana koju je Azerbajdžan ponovno zauzeo 2023. godine. Saveznici premijera nezadovoljni su takvim intervencijama, jer su u suprotnosti sa stavom vlade u tekućim mirovnim pregovorima.

Pašinjan se zalaže za brzi mirovni sporazum kojim bi obje zemlje odustale od međusobnih zahtjeva. No azerbajdžanski mediji iskoristili su zahtjeve nacionalističke oporbe kao dokaz da Armenija nije spremna za mir.

Sljedeći parlamentarni izbori zakazani su za lipanj 2026., a kampanja protiv Crkve mogla bi biti preventivni udarac protiv uporišta konzervativne oporbe.