Jedna žena koja je pobjegla iz Sjeverne Koreje u Južnu Koreju podnijela je građansku tužbu i kaznenu prijavu protiv Kim Jong-una i nekoliko dužnosnika režima, optužujući ih za sustavno mučenje i seksualno nasilje koje je pretrpjela tijekom višekratnog zatvaranja u sjevernokorejskim kaznenim ustanovama, piše The Guardian.

Choi Min-kyung, 53-godišnjakinja koja je u Južnu Koreju stigla prije više od deset godina, od Sjeverne Koreje traži odštetu u iznosu od 50 milijuna vona (približno 37.000 američkih dolara). 

Prvi slučaj te vrste u Južnoj Koreji

Prema riječima njezinih odvjetnika i organizacija koje su uključene u slučaj, ovo je prvi put da je neka osoba koja je pobjegla iz Sjeverne Koreje pokrenula ovakav pravni postupak pred južnokorejskim sudovima.

"Prošlo je 13 godina otkako sam se nastanila u Južnoj Koreji, ali još uvijek patim od teškog PTSP-a zbog posljedica mučenja i živim ovisna o lijekovima", izjavila je Choi za Guardian. "Ožiljci po cijelom tijelu svjedoče o stravičnoj stvarnosti ljudskih prava u Sjevernoj Koreji", dodala je.

Choi je pobjegla iz Sjeverne Koreje 1997., no između 2000. i 2008. četiri puta je bila prisilno vraćena iz Kine. Tijekom posljednje repatrijacije 2008. provela je pet mjeseci u tri različita pritvora u provinciji Sjeverni Hamgyong.

Ovaj slučaj mogao bi otvoriti put kolektivnim tužbama

U prijavi, u koju je Guardian imao uvid, opisani su konkretni oblici zlostavljanja - od seksualnog nasilja tijekom grubih i nehigijenskih pregleda tjelesnih šupljina bez rukavica, do teških batina koje su dovele do pucanja bubnjića i gubitka svijesti. Također, navodi se kako je bila prisiljena svakodnevno više od 15 sati provoditi u neprirodnim položajima tijela.

Jedan od odvjetnika koji zastupa Choi je i Lee Young-hyun, također bjegunac iz Sjeverne Koreje. Organizacija NKDB (Centar za ljudska prava Sjeverne Koreje), koja je pomogla u pripremi tužbe, najavila je da će ovaj slučaj koristiti kao temelj za podnošenje pritužbi UN-ovim mehanizmima za ljudska prava i Međunarodnom kaznenom sudu.

"Ovaj slučaj mogao bi postaviti pravni presedan u južnokorejskoj sudskoj praksi, jer gotovo da nije bilo slučajeva koji se bave zločinima protiv čovječnosti", rekao je Seongyeop Lee, analitičar ljudskih prava iz NKDB-a. "Kako su i druge žrtve pokazale interes za podnošenje tužbi, ovaj slučaj mogao bi otvoriti put kolektivnim tužbama i pomoći u širem procesu traženja odgovornosti", dodao je.

Izravna odgovornost Kim Jong-una

Kim Jong-un naveden je kao izravno odgovorna osoba u oba podneska, s naglaskom na njegovu zapovjednu odgovornost i tvrdnju da svi državni dužnosnici djeluju pod njegovom "efektivnom kontrolom".

U prijavi se navodi i izvješće UN-ove istražne komisije iz 2014., koje dokumentira širok raspon zločina protiv čovječnosti u Sjevernoj Koreji, uključujući mučenje, seksualno nasilje, samovoljna zatvaranja i političke logore u kojima se, prema procjenama, nalazi između 80.000 i 120.000 ljudi.

Južnokorejski ustav tretira Sjevernu Koreju kao dio iste države, zbog čega sudovi imaju formalnu nadležnost za ovakve predmete. U tužbi je kao adresa za uručenje navedena sjevernokorejska misija pri UN-u u New Yorku, jer izravna komunikacija s vlastima u Pjongjangu nije moguća. Iako ne postoji način da se eventualna presuda izvrši, njezin simbolički značaj, smatraju odvjetnici, može biti velik.