Vlakna, između ostalog, podržavaju zdravlje probavnog sustava i mogu pomoći u smanjenju razine određenih hormona koji su povezani s razvojem karcinoma.

Iako prehrana sama po sebi ne može spriječiti razvoj malignih bolesti, sve je više dokaza koji ukazuju na to da način na koji se hranimo može imati ključan utjecaj na naše zdravlje - i prije, i tokom, i nakon liječenja raka. Danas znamo da postoji više od 200 različitih vrsta karcinoma, a rani pregled i pravovremeno djelovanje su od neprocjenjive važnosti, prenosi Večernji list. 

No, u toj borbi, prehrana se pokazuje kao saveznik koji može osnažiti tijelo i imunološki sustav, podržati regeneraciju i čak pomoći u smanjenju rizika od ponovne pojave bolesti. Zdrava prehrana neće “izliječiti” rak, ali može značajno poboljšati kvalitetu života onih koji se s bolešću suočavaju - posebno kada se osmisli ciljano, uz stručne savjete i pažljivo birane namirnice.

Preporuke vodećih zdravstvenih institucija, poput Američkog instituta za istraživanje raka (AICR), naglašavaju važnost ravnoteže na tanjuru: najmanje dvije trećine obroka trebalo bi se sastojati od biljne hrane (povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke), dok bi najviše trećina trebala dolaziti iz životinjskih izvora, i to poželjno iz nemasnih izvora proteina.

Ova preporuka nije slučajna - brojne studije potvrđuju da prehrana bogata vlaknima, antioksidansima i biljnim nutrijentima podržava obrambene snage organizma i pomaže u borbi protiv upala, koje su čest okidač kod brojnih bolesti, uključujući karcinom.

Jedna od ključnih preporuka za osobe koje su preboljele rak ili prolaze kroz liječenje dolazi od dr. Amy Morris – liječnice, edukatorice i osobe koja je sama prošla kroz dijagnozu karcinoma jajnika u trećem stadiju. Njeno iskustvo i praksa danas su temelj edukacije koju prenosi tisućama ljudi, posebno preko digitalnih platformi.  

Prema njezinim riječima, namirnice poput graha i mahunarki posebno su važne jer su bogate vlaknima, proteinima i antioksidansima. Vlakna, između ostalog, podržavaju zdravlje probavnog sustava i mogu pomoći u smanjenju razine određenih hormona koji su povezani s razvojem karcinoma.

Dr. Morris također ističe prednost biljnih proteina jer sadrže manje zasićenih masti i dodatno doprinose unosu fitonutrijenata. Orašasti plodovi, sjemenke, tofu, tempeh i cjelovite žitarice poput kvinoje i amaranta također su vrijedni izvori biljnih proteina koje vrijedi uključiti u svakodnevnu prehranu.

Za one koji konzumiraju meso, preporučuju se lagane, nemasne opcije poput piletine, puretine i ribe – posebno plave ribe bogate omega-3 masnim kiselinama. Riba poput lososa, sardine i skuše pomaže u borbi protiv upala te pridonosi zdravlju srca i mozga, što je izrazito važno kod pacijenata koji se oporavljaju od teških terapija.

Kada govorimo o prehrani kod karcinoma, nije važno samo što jedemo – već i što ne bismo trebali jesti. Dr. Morris upozorava na dvije skupine koje su izravno povezane s povećanim rizikom od razvoja karcinoma, ali i njegovim povratkom:

Alkohol - Redovita konzumacija alkohola znanstveno je povezana s povećanim rizikom od nekoliko vrsta raka, uključujući rak dojke, jetre i debelog crijeva. Preporuka je jednostavna: ako se može, alkohol bi trebalo u potpunosti izbjegavati. Ako se konzumira, to treba biti u najmanjim mogućim količinama.

Prerađeno meso - Proizvodi poput kobasica, hrenovki, šunke, slanine i drugih delikatesa redovito se povezuju s karcinomom debelog crijeva. Konzervansi, nitrati i druge kemikalije korištene u procesu prerade mesa dodatno opterećuju organizam i mogu narušiti oslabljeni imunološki sustav. 

Osobe koje boluju od raka često imaju oslabljen imunitet, bilo zbog same bolesti, bilo zbog agresivnih terapija. Upravo zato prehrana mora biti nutritivno bogata, ali i prilagođena specifičnim potrebama organizma. Idealna prehrana uključuje:

• Cjelovite žitarice poput zobi, heljde, kvinoje
• Povrće svih boja (posebno zeleno lisnato, korjenasto i križasto povrće)
• Svježe voće s niskim udjelom šećera (npr. bobičasto)
• Zdrave masnoće (maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi)
• Dovoljan unos tekućine – voda, biljni čajevi i bistri povrtni temeljci

Ako je moguće, savjetuje se uvođenje ovih prehrambenih promjena još prije početka liječenja. Na taj način tijelo ulazi u proces liječenja ojačano, s većom otpornošću i boljom sposobnošću regeneracije.

Prehrana nije lijek, ali je neizostavan dio procesa ozdravljenja. Odabir pravih namirnica može pomoći u smanjenju nuspojava liječenja, poticanju imuniteta i stvaranju osjećaja snage i kontrole kod pacijenata. U svijetu gdje medicina i prehrana sve više djeluju ruku pod ruku, znati što staviti na tanjur može biti jednako važno kao i koji tretman odabrati.