Politička scena u Republici Srpskoj nalazi se u svojevrsnom pravnom i institucionalnom vakuumu nakon što je predsjednik Republike ostao bez funkcije, a predsjednik Vlade podnio ostavku. Time je otvoreno pitanje ko i na koji način u ovakvim okolnostima može predložiti mandatara za sastav nove Vlade, odnosno kako će se uopšte odvijati proces formiranja izvršne vlasti. O aktuelnoj krizi i mogućim scenarijima njenog raspleta govorio je za BUKU Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.

Dejan Lučka, direktor Banjačkog centra za ljudska prava, rekao je da se Republika Srpska nalazi u specifičnoj situaciji i svojevrsnoj pravnoj zavrzlami.

“Prema Ustavu Republike Srpske, kandidata za predsjednika Vlade, koga u svakodnevnom govoru nazivamo premijerom, predlaže predsjednik Republike Srpske. Milorad Dodik, i pored svih peripetija i problematike oko presude, de iure to više nije, iako se de facto, odnosno u praksi, on i dalje ponaša kao predsjednik.Dakle, pravno gledano, potrebno je da se prvo izabere novi predsjednik Republike Srpske, koji bi nakon toga predložio kandidata za novog predsjednika Vlade, premijera, Republike Srpske”, rekao je Lučka za BUKU.

Napominje da do izbora nove Vlade, prema Ustavu i Zakonu o Vladi Republike Srpske, ministri, odnosno Vlada ostaje na dužnosti do izbora nove Vlade, kako bi se obezbijedio nesmetan rad institucija.

“Ipak, treba da se napomene da Narodna skupština, treba da uvrsti na dnevni red ostavku predsjednika Vlade, a nakon toga predsjednik Vlade treba i da obrazloži ostavku u Narodnoj skupštini. Na prvoj sjednici Narodna skupština onda samo treba i da konstatuje da je predsjednik Vlade podnio ostavku, odnosno o podnesenoj ostavci ne treba da se raspravlja i odlučuje. Ono što je bitno da se napomene, iako se to vjerovatno neće desiti, je da predsjednik Vlade ima pravo i da povuče ostavku sve do konstatovanja ostavke, a detalji o ovome mogu da se vide u Zakonu o Vladi i Poslovniku Narodne skupštine”, pojašnjava Lučka.

Kada je u pitanju predlaganje kandidata za novog predsjednika Vlade, moguće je više scenarija, a Lučka spominje neke od njih:

“Jedan od njih je da novog kandidata za predsjednika Vlade predloži doskorašnji predsjednik Republike Srpske, što bi sa pravne tačke gledišta bilo upitno, kako on de iure više nije na toj funkciji, i vjerujem da bi u tom slučaju trenutna kriza bila samo produbljena. Druga mogućnost je da se izabere lice koje će obavljati neodložne poslove iz nadležnosti predsjednika Republike Srpske, kao što je bilo u slučaju smrt Milana Jelića, kada je tu funkciju vršio Igor Radojičić, iako je tada to bila odluka o kojoj nije bilo jedinstvenog stava u pravničkoj javnosti. U tom slučaju bi taj svojevrsni v.d. predsjednika predložio kandidata za predsjednika Vlade, što nije predviđeno Ustavom Republike Srpske, a ne bilo ni legitimno, kako takav svojevrsni v.d. predsjednika Republike Srpske ne bi imao puni demokratski legitimitet dobijen glasovima na izborima”, ističe Lučka.

Treća mogućnost je da se izabere novi predsjednik Republike Srpske, koji bi onda predložio kandidata za predsjednika Vlade, što je sa ustavnopravne tačke gledišta i pravno najvaljanija opcija.

“Ono što je veliko pitanje kod ove opcije je kada će biti održani izbori za novog predsjednika Republike Srpske: da li u narednim mjesecima ili tek naredne godine kada bi trebalo da budu održani opšti izbori u Bosni i Hercegovini, na kojima treba da se bira, između ostalih, i predsjednik Republike Srpske”, kaže Lučka.

Kada je u pitanju sam izbor predsjednika i članova Vlade, oni se biraju u Narodnoj skupštini, javim glasanjem. Prvo se bira predsjednik Vlade, a nakon toga i članovi Vlade sa liste koju je predsjednik Vlade predložio. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala većina od ukupnog broja narodnih poslanika.