NATO i Ukrajina udružuju snage u utrci za postavljanje jeftinih i brzih odbrambenih sistema protiv nekih od najopasnijih ruskih sredstava za napad – klizećih bombi i dronova navođenih optičkim kabelima

Nekoliko projekata već je u fazi testiranja, a njihov je cilj istovremeno zaštititi Ukrajinu i opremiti NATO novim alatima za moguće buduće sukobe, izjavili su za Business Insider vojni dužnosnici izravno uključeni u inicijativu.

Vrijeme ne radi u njihovu korist. Rat u Ukrajini razvija se nevjerovatnom brzinom i obje strane ubrzano usvajaju novo oružje i taktike, a protumjere često riskiraju da zastare već u trenutku u kojem su spremne za primjenu.

'Tempo razvoja događaja na ratištu iznimno je visok', rekao je poljski brigadni general Wojciech Ozga, zapovjednik Zajedničkog centra za analizu i obuku NATO-a i Ukrajine (JATEC). 'Zbog toga se morate iznimno brzo prilagođavati.'

Traže se jeftina rješenja

JATEC je otvoren u veljači s ciljem da se iskustva iz rata u Ukrajini u stvarnom vremenu pretoče u NATO-ovo odbrambeno planiranje. Operacija, sa sjedištem u Bydgoszczu u Poljskoj, zajednički je pothvat Kijeva i Zapada, a usmjerena je na pronalaženje jednostavnih i jeftinih rješenja za najveće ruske prijetnje na bojištu.

Inicijative se nastoje što brže kretati od koncepta do testiranja i primjene u Ukrajini, a paralelno s time šire NATO-ov odbrambeni arsenal za buduće sukobe visokog intenziteta.

Ozga je istaknuo da je riječ o obostrano korisnom odnosu: NATO-u nedostaje praktično ukrajinsko iskustvo s ratišta, a Kijev nema jednaku analitičku sposobnost. 'Dakle podržavamo jedni druge', zaključio je.

Klizeće bombe

Ukrajinsko ministarstvo odbrane dosad je zatražilo pomoć u suočavanju s dvjema najvećim ruskim prijetnjama. Prvi zadatak JATEC-a bio je pronaći rješenja protiv klizećih bombi – izuzetno razornog oružja koje se lansira s udaljenosti izvan dometa protuzračne obrane.

Ruski zrakoplovi tokom većeg dijela rata redovito napadaju Ukrajinu ovim običnim bombama, naknadno opremljenima posebnim kompletima i pretvorenima u precizno vođeno streljivo. Presretanje je iznimno teško jer imaju mali radarski odraz, vrlo kratko vrijeme leta i nepredvidive nebalističke putanje.

Rusija je koristila klizeće bombe različitih veličina za napade na ukrajinske gradove i vojne položaje, ponekad lansirajući stotine njih u samo jednom tjednu. Povijesno gledano, Kijev je imao tri opcije za njihovu neutralizaciju: oboriti zrakoplov prije lansiranja, uništiti ga dok je još na zemlji ili pogoditi skladišta u kojima se nalaze bombe.

U ožujku su NATO-ovo Savezničko zapovjedništvo za transformaciju i JATEC organizirali događaj Inovacijski izazov, na kojem su ukrajinske i zapadne obrambene tvrtke predstavile čak 40 novih ideja.

Tri su prijedloga proglašena pobjedničkima: radar koji predviđa putanju bombe, autonomni dron presretač s eksplozivnom bojevom glavom te sustav 'zida dronova', a on u krajnjoj nuždi može služiti kao zaštita od nadolazećeg streljiva.

Ukrajinski pukovnik Valerij Višnivski, viši predstavnik Kijeva u JATEC-u i direktor programa implementacije, objasnio je da se rješenja mogu koristiti zasebno ili u kombinaciji te da su već testirana u borbi protiv klizećih bombi i jednokratnih dronova tipa Šahid.

Višnivski je naglasio da je odbrana protiv Šahida bila 'prilično uspješna', no dodao je da klizeće bombe ostaju znatno teži izazov. Sljedeći je korak završno testiranje novih sistema.

Francuski zapovjednik Pierre Delom, koordinator projekta u Savezničkom zapovjedništvu za transformaciju koje vodi Inovacijski izazov, izjavio je da NATO trenutačno radi na procjeni troškova svakog od ovih sistema. Krajnji je cilj povećati proizvodnju i rasporediti ih u Ukrajini do kraja godine, istovremeno osiguravajući NATO-u nove opcije za buduću odbranu.

'Sutra možemo biti uvučeni u rat. Nadam se da nećemo, ali mogućnost uvijek postoji', rekao je Delom. Ako bi se to dogodilo, upozorio je, NATO bi se mogao naći u nezavidnoj situaciji – s odbranom koja je višestruko skuplja od prijetnje protiv koje se bori, što bi savez dovelo na pogrešnu stranu krivulje troškova.

'Zato nam je potrebna masovna proizvodnja jeftinih rješenja', zaključio je Delom. 'To je ključ.'