Wagner, ozloglašena ruska plaćenička grupa koja je poznata po neuspjeloj pobuni protiv Moskve i optužena za teška zlostavljanja civila u Africi, na kontinentu zamjenjuje druga ruska paravojna formacija.

Njegov nasljednik, kažu stručnjaci, je Afrički korpus pod kontrolom Kremlja, piše CNN.

Godinama je Wagner, kojeg je finansirala ruska vlada, a ruski predsjednik Vladimir Putin hvalio zbog njegove "hrabrosti i herojstva" 2023. godine, utjelovljivao vojne ponude Moskve u Sahelu, polusušnoj regiji zapadne i sjeverno-centralne Afrike koja se proteže od Senegala do Sudana.

Međutim, s Wagnerovim odlaskom iz dijelova regije, koju pogađaju ponavljajući državni udari, oružane pobune i ekstremistički sukobi, čini se da Kremlj želi kontroliranu, ali neslužbenu vojsku koja će ga zamijeniti. Putin je na samitu Rusija-Afrika 2023. godine otkrio da je Kremlj "zaključio sporazume o vojno-tehničkoj saradnji s više od 40 afričkih zemalja, kojima isporučujemo širok spektar oružja i opreme".

Wagnerova nasljednica nije samovođena. Za razliku od plaćeničke grupe, paravojni Afrički korpus je stavljen pod okrilje ruskog ministarstva odbrane, prema službenom Telegram kanalu grupe.

Korpus se sastoji od elitnih borbenih zapovjednika ruske vojske. "Prioritet" u regrutaciji dat je i sadašnjim i bivšim Wagnerovim borcima, otkriveno je u objavi na Telegram kanalu Afričkog korpusa u januaru 2024. godine.

Operativci Afričkog korpusa su se od tada pridružili bojnom polju, provodeći zajedničke operacije s malijskom vojskom protiv milicija.

Wagner je u junu objavio da napušta Mali, jednu od problematičnih nacija u Sahelu, rekavši da je završio troipogodišnju misiju borbe protiv pobunjenika u toj zapadnoafričkoj zemlji koju predvodi hunta.

Sličan odlazak Wagnera razmatran je i u Centralnoafričkoj Republici (CAR), centralnom centru grupe u Africi. Wagner djeluje u CAR-u od 2018. godine i postao je dominantna snaga u toj centralnoafričkoj naciji nakon konačnog povlačenja francuskih trupa 2022. godine. U CAR-u mu se pripisuju zasluge za pomoć naciji da spriječi kolaps.

Međutim, ranije ovog mjeseca, vojni zvaničnici u CAR-u rekli su za Associated Press da je rusko ministarstvo odbrane zatražilo od vlasti u zemlji da zamijene Wagnera Afričkim korpusom i da plate za njegove usluge u gotovini.

Naknada Wagneru za pružanje vojnih usluga CAR-u, koje uključuju zaštitu njegovog predsjednika, vraćanje teritorije koju su zauzeli pobunjenici i držanje naoružanih grupa na distanci, "vrši se na izuzetno skriven i diskretan način", rekao je za CNN Martin Ziguélé, opozicioni zastupnik koji je bio premijer od 2001. do 2003. godine.

Kao rezultat toga, nije jasno kako se Wagnerove usluge plaćaju. Ipak, prethodne CNN-ove istrage su otkrile da su kompanije povezane s bivšim Wagnerovim liderom Jevgenijem Prigožinom dobile koncesije za rudarenje zlata i dijamanata u CAR-u, gdje gotovo 70 posto stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu – petoj najvišoj stopi siromaštva u svijetu, prema procjeni Svjetske banke iz 2023. godine.

Afrički korpus je već stigao u druge dijelove Afrike, prema Telegram kanalu Afričkog korpusa, djelujući u zapadnoafričkim zemljama Nigeru i Burkini Faso, kojima upravljaju hunte.

Nije poznato da li korpus funkcioniše u Ekvatorijalnoj Gvineji u Centralnoj Africi, u kojoj se nalazi otprilike 200 ruskih vojnih instruktora, prema izvještaju Reutersa s kraja prošle godine. Ekvatorijalna Gvineja ima istog vladara već 46 godina.

Ruski potez da zamijeni Wagnera u Africi mogao bi biti "strateško rebrendiranje Moskve", prema riječima Hénija Nsaibie, višeg analitičara u grupi za praćenje kriza, Projektu podataka o lokaciji i događajima oružanih sukoba (ACLED).

- S obzirom na to da je ime Wagner ozbiljno okaljano nakon pobune i Prigožinove smrti, Rusija vjerovatno konsoliduje svoje strane vojne poduhvate pod formalnom državnom kontrolom brisanjem brenda Wagner, a zadržavanjem njegovih osnovnih funkcija pod novim imenom poput Afričkog korpusa - rekao je Nsaibia u pisanim odgovorima za CNN i dodao:

- Na ovaj način Moskva se može distancirati od narativa plaćenika, a istovremeno održati snažno prisustvo u regiji. Afrički korpus ima za cilj da Moskvi pruži veću kontrolu nad operacijama, i potencijalno više međunarodnog legitimiteta, te manje pravnih i reputacijskih rizika.

Wagner se suočio s tužbama grupa za ljudska prava zbog optužbi za kršenje ljudskih prava. Evropska unija je sankcionirala Wagner grupu i pojedince i subjekte povezane s njom 2021. i 2023. godine.

Među onima koji su sankcionirani 2023. godine bio je šef Wagner grupe u Maliju, gdje su Wagnerovi plaćenici bili uključeni u nasilne činove i višestruka kršenja ljudskih prava, uključujući vansudska ubistva, kao i razni visokopozicionirani članovi grupe u CAR-u, saopćilo je Vijeće Evropske unije.

Stručnjaci Ujedinjenih nacija također su 2023. godine pozvali na nezavisnu istragu o navodnim zločinima koje su počinili Wagner grupa i malijska vojska.

U njihovoj izjavi se navodi da "nedostatak transparentnosti i nejasnoća u vezi s pravnim statusom Wagner grupe... stvaraju opštu klimu terora i potpune nekažnjivosti za žrtve zloupotreba Wagner grupe".

Malijske vlasti su se usprotivile optužbama, rekavši da je zemlja "nepokolebljiva u krivičnom gonjenju i kažnjavanju dokazanih počinilaca kršenja ljudskih prava".

Iako ostaju mnoga pitanja o Wagnerovim operacijama u Africi, postoje različita mišljenja o utjecaju koji su njegove protivterorističke operacije s lokalnim vojskama imale na kontinent.

- Ne vidim šta je Wagner donio u borbu protiv terorista - rekao je konsultant za sigurnost Mamadou Adje.