Napad na Kongres i planovi za ubistvo novoizabranog predsjednika. To je bit najvažnijeg suđenja u ovom vijeku u Brazilu. Bivši predsjednik države, petostrukog svjetskog prvaka u fudbalu i najluđeg karnevala na planeti, Jair Bolsonaro, sjedi na optuženičkoj klupi. Optužba se odnosi na pokušaj državnog udara. 

Predsjednički izbori 2022. bili su najneizvjesniji ikad u Brazilu. Sadašnji predsjednik Bolsonaro tijesno je izgubio od aktuelnog predsjednika Lule da Silve. No, poraz mu se nije svidio, kao ni Donaldu Trumpu 2020. od Joea Bidena.

Donald Trump i Jair Bolsonaro (Foto: Arhiv)

Uoči izbora, Bolsonaro je sistematski širio laži o glasačkim kutijama kako bi potkopao povjerenje ljudi u izborni sistem i samu demokratiju. Nekoliko je puta izjavio da ga samo varanje može zaustaviti na putu do pobjede, te da ga samo Bog može ukloniti iz predsjedničke palate, piše vg.no vg.no, najčitaniji norveški portal. VG je akronim od - verdens gang (u prevodu sa norveškog - svjetsko kretanje).

AKO NEMA JAIRA, NEMA NI STRUJE

I, vratimo se na Bolsonara, nisu to bile samo prazne riječi. Bilo je to upozorenje da nema apsolutno nikakvu namjeru odreći se vlasti ako izgubi izbore. Drugim riječima: najavio je pokušaj državnog udara.

Kad je Lula pobijedio, Bolsonaro je odbio priznati poraz na izborima i pružiti mu ruku. U sedmicama koje su uslijedile, njegove pristalice sabotirale su snabdijevanje električnom energijom i blokirale autoceste diljem zemlje.

U glavnom gradu Braziliji Jairovi fanovi napali su policijske stanice, zapalili autobuse i pokušali bombardovati aerodrom. Postavili su šatore ispred vojnih objekata, tu kampovali i zahtijevali da oružane snage intervenišu i ponište izbore.

Bolsonaro im je sve vrijeme pružao podršku, hrabrio ih i govorio da ne prestaju. U medije je distribuisao samo dvosmislene izjave, revimo, da je shvatio kako su ljudi uzrujani zbog prevare koju su doživjeli i teško preživjeli. I njegovi najblži saveznici pozvali su protestante da nastave sa svojim akcijama.

Kada je Lula da Silva trebao preuzeti vlast, 1.januara 2023., Bolsonaro je odbio slijediti tradiciju predaje simbolične predsjedničke trake u zelenoj i žutoj boji svom nasljedniku. A sedam dana kasnije, Bolsonarove pristalice upale su u predsjedničku palatu, Kongres i Vrhovni sud, praveći totalni haos i uništvajaći sve pred sobom.

Nosili su plakate i transparente tražeći od vojske da interveniše, svrgne Lulu i vrati Bolsonara na mjesto predsjednika. Sve je to na površini. Ispod je bilo puno gore.

Nakon gotovo dvije godine istrage brazilska savezna policija zaključila je da su se Bolsonaro, nekoliko generala i ministara tajno prisilno mobilizirali kako bi izveli državni udar uz vojnu podršku.

Pojavili su se potpuno nadrealni detalji:

- Savezna saobraćajna policija, predvođena simpatizerom Bolsonara, napravila je blokade kako bi spriječila Luline birače da dođu do glasačkih kabina.

- Specijalna policija nezakonito je pratila sudije Vrhovnog suda i Bolsonarove političke protivnike.

- Ministar pravosuđa napisao je detaljne predsjedničke izjave kako bi nadjačao izbore.

Vojnici - za tu namjenu posebno obučeni -  napravili su planove za ubistvo novoizabranog predsjednika Lula (trebao je biti otrovan), potpredsjednika Alckmina i sudije Vrhovnog suda Moraesa. Plan je štampan u sedam primjeraka u predsjedničkoj palati. Sam Bolsonaro pozvao je najviše generale vojske, mornarice i vazduhoplovstva i zamolio ih da podrže planove za državni udar.

TRUMP BRANI PRIJATELJA, SVETI SE CARINOM

Sada bivši predsjednik sjedi na optuženičkoj klupi. On sam kaže da nije učinio ništa kriminalno. Priznaje da je znao za mobilizaciju i planove. Ali nije bilo državnog udara, nije bilo vojnika i tenkova na ulicama, tvrde on i njegovi advokati.

Prema navodima tužilaštva, nije važno je li puč izvršen ili nije. Jednako je protivzakonito planirati državne udare kao i provoditi ih. Ako pučisti uspiju u svojim planovima, neće ostati niko ko će ih kazniti.

Sada će presuditi Vrhovni sud. Bolsonaru prijeti do 43 godine zatvora.

Ovo je najvažnije suđenje vijeka iz dva razloga:

Brazil ima dugu i tužnu historiju državnog udara i vojne diktature. I nikada prije niti jedan političar ili general nije osuđen za to. Ova nekažnjivost stvorila je percepciju u dijelovima političke, ekonomske i vojne elite da mogu učiniti gotovo sve - i izvući se s tim. To znači da pribjegavaju ilegalnostima, uvijek iznova. Ako Bolsonaro i generali budu osuđeni, ovaj začarani krug će biti prekinut.

Drugi razlog su geopolitičke posljedice. Jedan od glavnih razloga za Trumpove kaznene carine protiv Brazila je slučaj protiv Bolsonara, odnosno „pravi progon“ njegovog velikog prijatelja, desničara koji je odbio predati vlast. Sada Brazil ima kaznenu carinu od 50 posto. Višu od Rusije, višz od Irana, višu od Kine, najvišu od svih zemalja svijeta. Trump tako koristi mišiće američke ekonomske i trgovinske politike kako bi se umiješao u potpuno legitiman proces protiv Bolsonara, starog prijatelja i saveznika.

Časopis Economist nazvao je to najnasilnijom intervencijom u jednoj latinoameričkoj zemlji od Hladnog rata, a sankcije protiv Brazila dovele su do bliže saradnje u BRICS-u i većeg protivljenja Sjedinjenim Američkim Državama na globalnom jugu, piše dalje vg.no.

Presuda Bolsonaru zbog planova državnog udara bit će izrečena za koji dan. Ako budu proglašeni krivima, Brazil završava dugu historiju toksične nekažnjivosti. Ako budu oslobođeni, otvorit će se vrata još otvorenijim napadima na demokratiju i vladavinu prava. Presuda će biti iznimno važna za Brazil, četvrtu najveću svjetsku demokraciju, i važan signal ostatku svijeta.  

Bolsonaro sa predsjednikom Argentine Javierom Mileiem (Foto: EPA)

Brazilska policija otkrila je prije petnaestak dana kako je u mobitelu Jaira Bolsonara pronađen dokument koji upućuje na to da je planirao bijeg u Argentinu. Bolsonaro je navodno namjeravao zatražiti politički azil u susjednoj zemlji uoči presude za planiranje vojnog udara. Da je situacija iznimno teška po njega dokaz je da je htio pobjeći u državu koja je Brazilu najveći rival u mnogočemu. Od fudbala pa nadalje. Otprilike, kao kad bi Aleksandar Vučić htio pobjeći u Hrvatsku. 

(Dino Bajramović)