Ekipa elitnih specijalaca pokušala je 2019. godine da podmetne uređaj za prisluškivanje Kim Jong Una. Kako piše "New York Times", akcija je propala, a cijeli događaj do danas je ostao strogo povjerljiv.

U zimu 2019. godine, grupa američkih mornaričkih foka (Navy SEAL) izronila je iz crnog mora i prišunjala se stjenovitoj obali Sjeverne Koreje. Njihova misija bila je toliko tajna i rizična da je zahtijevala direktno odobrenje predsjednika Donalda Trumpa. Cilj: postaviti elektronski uređaj koji bi omogućio Sjedinjenim Državama da prisluškuju komunikacije sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una, dok su trajali pregovori o nuklearnom razoružanju, piše "New York Times".

Ako bi uspjela, operacija bi otvorila dotad zatvoren prozor u svijet najzatvorenije države na planeti. Ali, rizici su bili ogromni – otkrivanje misije moglo je ne samo da uništi pregovore, već i da izazove talačku krizu ili čak oružani sukob sa nuklearno naoružanim protivnikom.

Red Squadron i "savršeni plan"

Za ovu operaciju odabrana je elitna jedinica SEAL Team 6, "Red Squadron", ista ona koja je 2011. likvidirala Osamu bin Ladena. Specijalci su mjesecima vježbali, znajući da svaki pokret mora biti savršen. Prema planu, trebalo je da ih podmornica na nuklearni pogon približi obali, odakle bi se minijaturnim podmornicama prebacili do kopna, postavili uređaj i neopaženo se vratili.

Ali, ono što je izgledalo kao mirna i prazna obala, ubrzo se pretvorilo u noćnu moru. U mraku se pojavio sjevernokorejski čamac. Kada su reflektori osvjetlili more, SEAL-ovi su posumnjali da su otkriveni i otvorili vatru. U samo nekoliko sekundi posada broda bila je mrtva. Uređaj nikada nije postavljen.

Misija bez traga

Svi američki vojnici izvukli su se živi, ali akcija je ostala skrivena od javnosti. Trumpova administracija čak nije obavijestila ključne članove Kongresa koji nadgledaju obavještajne operacije – što bi moglo predstavljati kršenje zakona. Bijela kuća i Pentagon odbili su da komentarišu.

Ove informacije sada prvi put izlaze na vidjelo zahvaljujući razgovorima sa više od dvadeset ljudi upoznatih sa operacijom – bivših zvaničnika, vojnih oficira i pripadnika specijalnih jedinica. Svi su govorili anonimno, pozivajući se na klasifikovanu prirodu misije.

Prema njihovim riječima, razlog zašto su odlučili da progovore jeste zabrinutost da se neuspjesi specijalnih operacija prikrivaju, dok se javnosti predstavljaju samo herojski uspjeh – poput ubistva Bin Ladena.

Decenije neuspješnih pokušaja

Američke administracije decenijama pokušavaju da obuzdaju sjevernokorejski nuklearni program – kombinacijom pregovora, sankcija i pritisaka. Gotovo ništa nije dalo rezultate. U vrijeme misije, Donald Trump pokušavao je da kroz lične susrete sa Kimom postigne ono što nijedan predsjednik prije njega nije uspio. Pregovori su, međutim, propali. Danas, prema američkim procjenama, Sjeverna Koreja posjeduje oko 50 nuklearnih bojevih glava i nastavlja ubrzanu proizvodnju.

Rizični detalji i greške

Uprkos višemjesečnim pripremama, misija je imala niz sitnih grešaka koje su se na kraju pokazale kobnim. Jedna od minijaturnih podmornica promašila je poziciju i morala da pravi okret, pa su vozila ostala okrenuta u suprotnim pravcima. Na obali, SEAL-ovi nisu primijetili mali čamac sa ribarima, jer njihovi uređaji za noćni vid nisu registrovali tijelo ohlađeno u ledenoj vodi. Konačno, buka motora minijaturne podmornice mogla je da privuče pažnju posade čamca.

Nekoliko dana nakon incidenta, američki sateliti registrovali su povećanu vojnu aktivnost Sjeverne Koreje u tom području. Međutim, režim u Pjongjangu nikada nije javno pomenuo incident, niti je jasno da li su ikada saznali ko je odgovoran. Samit u Hanoju u februaru 2019. održan je kako je planirano, ali je završen neuspjehom.

Kasnije te godine, Sjeverna Koreja nastavila je sa ispaljivanjem raketa, a Kim je obećao da će „eksponencijalno“ povećavati svoj nuklearni arsenal.

Pitanja bez odgovora

Poslije akcije sprovedene bez znanja Kongresa, stručnjaci za bezbjednost i pravo ukazali su da bi to moglo predstavljati kršenje zakona. Iako je dio vojnih zvaničnika ocijenio da su ubistva civila bila „u skladu s pravilima“, mnogi u Pentagonu i dalje smatraju da su ovakve tajne operacije opasne, jer nose ogroman rizik od eskalacije sukoba.

I dok su neki od učesnika misije kasnije unaprijeđeni, pitanje ostaje: da li su ovakvi poduhvati više odraz hrabrosti, ili nerealnih i preambicioznih planova specijalnih jedinica?

(Napomena Nove.rs: Ovaj tekst je nastao uz pomoć ChatGPT-a)