Desetljećima je Europa bila simbol poslijeratnog mira. Danas se suočava s dugotrajnim i sve žešćim ratom. Kako za Bloomberg piše profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Johns Hopkins Hal Brands, završetak mirovnih razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u kolovozu označio je novu fazu ruskog rata protiv Ukrajine, ali i dramatičan porast ruske hibridne ofenzive protiv same Europe.

Taj val zastrašivanja, pritisaka i potkopavanja sada obuhvaća gotovo čitav kontinent. "Europa koja je desetljećima smatrala mir normalnim stanjem sada ulazi u eru napetosti i nesigurnosti", piše Brands.

Dronovi, sabotaže i pokušaji destabilizacije

Znakovi su posvuda. U posljednjih nekoliko tjedana, stalni preleti dronova poremetili su europski zračni promet. Ruski borbeni avioni povrijedili su estonski zračni prostor. Agenti Moskve, prema navodima zapadnih službi, pokušali su utjecati na ishod izbora u Moldaviji, ali bez uspjeha.

Brands podsjeća i na niz ozbiljnijih slučajeva - presijecanje podmorskih kabela u Baltičkom moru, pokušaje poticanja nestabilnosti na Balkanu te nadzor podmorskih optičkih veza u Atlantiku. Sabotaže, atentati i političko upletanje već su godinama prisutni u raznim dijelovima Europe.

Cilj: Kazniti, zastrašiti i podijeliti

Ruski motivi su višeslojni. Hibridni rat treba kazniti Europu zbog potpore ukrajinskom otporu i upozoriti europske zemlje da ne šalju vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre. No u srži je cilj oslabiti i destabilizirati istočno krilo transatlantskog saveza, istodobno ga razdvajajući od zapadnog dijela, navodi profesor Brands.

Brands podsjeća na riječi Nikite Hruščova, koji je jednom rekao da je "najdraži san Sovjetskog Saveza podijeliti SAD i Europu". Ideologije se mijenjaju, piše autor, ali geopolitički imperativi ostaju isti.

S ambivalentnim atlanticistom u Bijeloj kući, Moskva danas traži načine da izazove strah u Europi, ali i da iz Washingtona izvuče mlak odgovor. Ako se američka pozornost preusmjeri drugdje, dok Rusija pojačava pritisak, "nedovoljno naoružana Europa mogla bi se uskoro naći sama", upozorava Brands.

"Najopasnija situacija od Drugog svjetskog rata"

Putin je svakako privukao pozornost europskih čelnika. Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da se kontinent nalazi "u najtežoj i najopasnijoj situaciji od Drugog svjetskog rata". Francuski komandosi nedavno su upali na ruski brod za koji se sumnja da je lansirao dronove iznad Danske i Norveške.

Europske vlade sve češće govore o uspostavi "zida dronova" koji bi branio njihov zračni prostor i prijete da će obarati svaku letjelicu koja ga povrijedi. Pojedina ministarstva obrane strahuju da bi hibridni rat mogao prerasti u stvarni sukob - primjerice, pokušajem Rusije da destabilizira kontinent zauzimanjem dijela Estonije ili druge izložene zemlje na istoku.

Takav scenarij nije nemoguć, ali zasad nije vjerojatan dok je ruska vojska još uvijek zauzeta ratom Ukrajini. Putin je, podsjeća Brands, oprezan kad je riječ o izravnom sukobu s nuklearnim savezom. Ipak, rizik od incidenata raste: Ako Poljska ili Danska obore ruski zrakoplov, mogli bismo se naći u opasnoj spirali odmazde, navodi autor. 

Potreba za europskim naoružanjem i potporom Ukrajini

Incidenti poput onog kada su ruski agenti gotovo srušili teretni avion iznad Njemačke pokazuju koliko su te provokacije opasne. Upravo zato, piše Bloombergov kolumnist, rastuće napetosti dodatno naglašavaju hitnost ponovnog naoružavanja Europe i održavanja Ukrajine u borbi - jer bi bilo "krajnje nerazumno" pretpostaviti da će ruska hibridna kampanja uskoro prestati.

Putinova Rusija, ističe Brands, "postaje sve zlobnija". Politički sustav pretvorio se u autoritarnu, nasilnu strukturu nalik fašizmu.

Gospodarstvo je potpuno mobilizirano za rat, a Moskva produbljuje veze s drugim američkim protivnicima, uključujući Kinu i Sjevernu Koreju. Putin vjeruje da je njegova zemlja već u "egzistencijalnom sukobu s kolektivnim Zapadom".

Kineski faktor i "svilena zavjesa" od Grčke do Mađarske

Taj sukob neće nestati ni kad rat u Ukrajini završi. Moguće je da će se još pojačati, osobito ako Kina nastavi pomagati ruski "rat ispod praga otvorenog sukoba".

Kinesko uplitanje u Europi nije ni približno agresivno kao Putinovo, ali, navodi Brands, kineski brodovi sudjelovali su u incidentima presijecanja kabela u Baltičkom moru, a kibernetički napadi iz Kine postaju sve češći i sofisticiraniji.

Zapadni dužnosnici tvrde da ruske i kineske kampanje dezinformacija sve više djeluju usklađeno. Usto, Peking pokušava razbiti jedinstvo transatlantske zajednice kroz ulaganja i političke veze s siromašnijim zemljama jugoistočne Europe, čije su vlade često neliberalne.

Cilj, piše kolumnist Bloomberga, jest "svilena zavjesa" koja bi se protezala od Grčke do Mađarske, efektivno presijecajući južni dio Europe na dva dijela.

Pristup je različit, ali Kina i Rusija imaju isti cilj - slabiju Europu

Iako su različiti u pristupu, i Kina i Rusija imaju isti cilj - slabiju i podložniju Europu. Ključno pitanje, zaključuje Hal Brands za Bloomberg, jest hoće li Sjedinjene Države pomoći kontinentu da zadrži koheziju i snagu.

Smjer američke politike ostaje dvosmislen. Trump je poticao Europu da se ponovno naoruža i postupno pokazuje više razumijevanja prema Ukrajini, kako raste njegovo nezadovoljstvo Putinom. No istodobno je, podsjeća autor, "potkopao europski suverenitet" zahtjevom da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom. Danski su dužnosnici tada optužili Washington za neprijateljsku kampanju.

Trump stalno ponavlja da Amerika ne bi trebala snositi najveći teret obrane kontinenta "s one strane oceana". Europa, piše Brands, sada ulazi u dugu i opasnu borbu s osvetoljubivom Rusijom - borbu koja će biti još teža ako je bude morala voditi sama.