Alžirska vlada odobrila je rekordni budžet za odbranu u iznosu od 25 milijardi američkih dolara za 2026. godinu, što je najveći iznos u povijesti zemlje, izvijestio je Clash Report. Alžirska vlada ovaj rast izdvajanja za odbranu opravdava rastućim sigurnosnim izazovima u regiji Sahel, zbog čega neki analitičari spekuliraju da se spremaju za rat.

Prema izvještaju, Zakon o financijama za 2026. godinu ukupno iznosi 135 milijardi dolara, što je povećanje u odnosu na 128 milijardi dolara u 2025. i 113 milijardi dolara u 2024. godini. Troškovi vojske sada čini čak 20,6 posto državnog budžeta, premašujući čak i Ministarstvo financija, koje će dobiti 20,3 posto sredstava, javlja Defence Blog.

Inače, BDP Alžira će u ovoj godini iznositi oko 269 milijardi dolara prema procjeni MMF-a iz aprila ove godine. No kada bi se taj iznos prilagodio prema paritetu kupovne moći, on bi iznosio čak 875 milijardi dolara (ukratko, za jedan dolar u Alžiru možete kupiti puno više nego u nekim bogatijim državama).

Novo povećanje sredstava nastavak je trenda koji je započeo 2022. godine, kada je Alžir znatno povećao izdvajanja za odbranu unatoč ekonomskim pritiscima izazvanih pandemijom i promjenjivim prihodima od nafte i plina. U razdoblju od 2020. do 2022. godine izdvajanja za odbranu kretala su se između 8 i 11 milijardi dolara godišnje. Taj iznos porastao je na više od 18 milijardi dolara u 2023., 22 milijarde u 2024. i 24 milijarde u 2025. godini.

 

Proširenje budžeta za 2026. dolazi u vrijeme pada cijena nafte i plina, koje se trenutno kreću između 65 i 67 dolara po barelu, te uz predviđeni budžetski deficit od 40 milijardi dolara. Povećana izdvajanja za odbranu potaknula su raspravu u Alžiru o tome koliko dugo takva potrošnja može biti održiva bez šireg fiskalnog prilagođavanja.

Vojni analitičari ističu da su oružane snage Alžira postale najveći korisnik javnih sredstava, nadmašivši civilne resore. Prema najnovijim podacima, svaki peti dinar državne potrošnje bit će usmjeren na vojsku, čime se potvrđuje centralna uloga oružanih snaga u nacionalnoj politici.

Povećana potrošnja bilježi se unatoč odsutnosti novih velikih sigurnosnih prijetnji. Dugogodišnje regionalne napetosti s Marokom i nestabilnost u Sahelu, posebno u Maliju i Nigeru - ostaju ključni kriterij prema kojem se planira vojna nabava i odbrana Alžira. Analitičari ističu da se opći sigurnosni okoliš u posljednjim godinama nije značajno pogoršao.

No, neki smatraju da će sve veći broj džihadističkih grupa koje nesmetano operiraju u Sahelu naprosto prisiliti Alžir da reagira i tako napusti svoju dugogodišnju strategiju prema kojoj se "utvrđivao" (što pomaže opstanku režima), a prema van djelovao najprije diplomatskim putem.

Nedavni nepotvrđeni izvještaji sugeriraju da je Alžir postao prvi strani kupac najnovijih ruskih borbenih zrakoplova Su-57 i Su-34, koji su navodno viđeni tokom probnih letova prije isporuke. Alžir inače godinama nabavlja vojnu opremu od Rusije pa se tako u njihovim zračnima snagama nalazi i 38 MiG-ova 29, 33 Su-24 te čak 72 Su-27-ice. Uz to koriste i stotine ruskih helikoptera, tenkova, oklopnjaka, haubica.

Alžir je površinom najveća afrička država (2381741 kilometara kvadratnih) u kojoj živi nešto više od 47 miliona stanovnika.