Prošlost bivše Jugoslavije i dalje je neiscrpna tema među narodima koji su nekada živjeli u zajedničkoj državi.

Rasprave o tome "ko je gdje bio većina", "šta je kome pripadalo" i "kako je izgledala etnička slika tadašnje države" ponovo su se rasplamsale nakon što je u javnost dospjela karta stara više od 40 godina.

Karta prikazuje etnički sastav Jugoslavije u vremenu kada je zemlja još uvijek bila čvrsto ujedinjena pod istom zastavom, ali su etničke razlike i tada bile jasno vidljive. Autor karte je Dan Kiser iz Odjela za geografiju američkog State Departmenta, a poseban doprinos dao je Roderick Meckler, kojem je i upućena zahvalnica u legendi dokumenta, piše Dnevno.hr.

Na karti su detaljno prikazani svi narodi tadašnje Jugoslavije: Srbi, Hrvati, Crnogorci, Makedonci, Albanci, Slovaci, Bugari, Mađari, Muslimani i Slovenci. Svaka etnička skupina označena je svojom bojom, što omogućava jasan uvid u to gdje su pojedini narodi činili većinu.

Foto: Screenshot

Nostalgija i kontroverze

Na karti stoji kako je najveći postotak stanovništva dolazio iz Srbije – nešto više od 36%. Hrvata je bilo 19,7%, dok su sljedeći Muslimani, kojih je bilo 8,9%. Potom slijede Slovenci sa 7,8%, Albanci sa 7,7%, Makedonci s 5,9%, Jugoslaveni s 5,4%, Crnogorci sa samo 2,5%, Mađara je bilo 1,9%, dok je najmanje bilo Slovaka – 0,4% te Bugara sa 0,2%.

Karta, izrađena u vremenu kada su napetosti bile skrivene ispod površine, danas izaziva veliki interes – ali i podjele.

Kada se spomene Jugoslavija, gotovo je nemoguće pronaći osobu koja ostaje ravnodušna. Dok jedni osjećaju nostalgiju za zajedništvom i stabilnošću, drugi podsjećaju na bolna iskustva raspada i ratova koji su uslijedili.

Upravo zato, svaka nova pojava dokumenata, fotografija ili karata iz tog perioda potiče nove rasprave – kako na društvenim mrežama, tako i među historičarima.

Historijski dokument koji i danas izaziva pitanja

Iako je karta nastala prije više od četiri decenije, i dalje ima snažan simboličan značaj. Ona ne prikazuje samo etnički sastav tadašnje države, već i složenost odnosa među narodima koji su dijelili isti prostor.

Kao što pokazuju reakcije javnosti, prošlost bivše Jugoslavije još uvijek nije zatvoreno poglavlje. Rasprave o identitetu, pripadnosti i granicama i dalje žive, a stara karta postala je novi povod za njihovo oživljavanje.