Kina je od 2020. znatno povećala kapacitete za proizvodnju raketa, utvrđujući dominaciju u regiji i jačajući sposobnost potencijalnog odvraćanja američke vojske, otkriva nova CNN-ova analiza na osnovu satelitskih snimaka i dostupnih podataka. 

Satelitske snimke pokazale su proširenja na više od 60 posto od 136 pogona za koje se smatra da proizvode rakete i druge projektile za kinesku vojsku. Riječ je o vojnim fabrikama, ali i istraživačkim centrima i pogonima za testiranje. Od početka 2020. ukupno je zabilježeno proširenje njihove površine za dva miliona četvornih metara, prenosi Jutarnji list.

Ovo je Kina koja se pozicionira kao globalna supersila, u početnoj smo fazi nove utrke u naoružanju, ističe William Alberque, analitičar Pacifičkog foruma i bivši šef NATO-a za kontrolu naoružanja. Kina već sprinta i priprema se za maraton, kaže on. Predsjednik think thanka Pacifički forum David Santoro smatra da je već na djelu hladni rat, na svim područjima. I postoji rizik da će se pretvoriti u otvoreni rat.

Nuklearna testiranja

Od dolaska na vlast 2012. godine, kineski lider Xi Jinping uložio je milijarde dolara u jačanje i modernizaciju vojske. Izgradio je raketne snage (PLARF) s brzorastućim arsenalom nuklearnih i balističkih projektila. Xi je za njih rekao da su "jezgra strateškog odvraćanja, strateški oslonac položaju zemlje kao velike sile i kamen temeljac na kojem se gradi nacionalna sigurnost". Kineska vojska najveća je na svijetu, s više od dva miliona aktivnih vojnika, navodi CNN.

Američki predsjednik Donald Trump prošle se sedmice sastao s kineskim liderom Xijem. U pripremi za sastanak naredio je Pentagonu da nastavi nuklearna testiranja na "ravnopravnoj osnovi" s Kinom i Rusijom, što je uvelo veliku promjenu u višedesetljetnoj američkoj politici.

Peking i Moskva nisu proveli nuklearna eksplozivna testiranja više od 25 godina. No Washington pažljivo prati kako obje zemlje nastavljaju razvijati i testirati napredno oružje sposobno za nošenje nuklearnih bojevih glava.

SAD i Rusija prvi

Kina povećava količinu svog nuklearnog oružja brže od bilo koje druge zemlje, za oko 100 bojevih glava godišnje od 2023., prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI). No SAD i Rusija i dalje kontrolišu 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala, prenosi CNN.

Kina je ove godine povećala vojni budžet za 7,2%, na približno 245 milijardi dolara. Četiri godine zaredom povećavaju vojnu potrošnju više od 7 posto, dok mnogi stručnjaci misle da su stvarni izdaci puno veći od zvaničnih brojki. Krajem septembra Wall Street Journal objavio je da je Pentagon zatražio od vojnih fabrika da udvostruče ili učetverostruče proizvodnju, zbog niskih zaliha za slučaj sukoba s Kinom.

Krajem prošle godine nezavisni evropski think thank CEPR objavio je procjenu da Kina troši na vojsku 541 milijardu dolara godišnje, što je 59 posto američke vojne potrošnje. Ako se usporedi količina naoružanja, Kina je na 42 posto američkog nivoa. Procjene variraju od četvrtine američke vojne potrošnje, pa gotovo do pariteta. Kineska ulaganja u vojsku prošlih godina brzo su rasla, ali i SAD drži korak.