Demencija je progresivna "bolest" koja utiče na funkcije mozga, jer pogoršava kongitivne sposobnosti kao što su pamćenje i rasuđivanje, govor i emocije. Jedna je od najvećih zdravstvenih izazova današnjice, a broj oboljelih ljudi u svijetu u stalnom je porastu.

Demencija podrazumijeva niz simptoma prouzrokovanih poremećajima koji utiču na mozak. To nije jedna konkretna bolest. Demencija utiče na razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih radnji. Utiče na funkciju mozga dovoljno da ometa normalan društveni ili radni život osobe. Definiše proces opadanja mentalnih sposobnosti i gubitak pamćenja. Alchajmer je najčešći tip demencije.

Pored gubitka pamćenja nestaju i druge vještine vezane za naše razmišljanje. Na ovu bolest utiče mnogo faktora, a ishrana igra ključnu ulogu u prevenciji i očuvanju zdravlja mozga.

Doktor Džon Jus, sa klinike „Broadgate General Practice“ u Londonu, u svom istraživanju naveo je da postoje neki od ranih znakova upozorenja na demenciju, a koji mogu da budu vidljivi čak i prije nego što počnu problemi s pamćenjem.

Alchajmerovu bolest karakterišu dvije abnormalnosti u mozgu amiloidni plakovi i neurofibrilarni čvorovi.
Plakovi i čvorovi zaustavljaju komunikaciju između nervnih ćelija i uzrokuju njihovo odumiranje.

Kako se navodi u nekim od medicinskih časopisa za očuvanje zdravlja, broj ljudi s demencijom u svijetu je u porastu, jer je duži životni vijek. Iako lijek za demenciju ne postoji, kada se dijagnostikuje bolest važno je uspostaviti određenu šemu ishrane i plan liječenja prema simptomima pacijenta.

Faktori rizika kod demencije

Doktor Jus identifikovao je nekoliko ranih znakova upozorenja koji bi mogli da budu prvi simptomi demencije.

Naveo je četiri rana znaka na koja treba obratiti pažnju, a koji su češće povezani s određenim vrstama demencije, poput demencije uzrokovane Parkinsonovom bolešću. Naveo je da se ti rani simptomi razlikuju od osobe do osobe, pa tako svaka osoba demenciju doživljava na svoj način.

Četiri rana znaka demencije, po istraživanjima su: nestabilan hod, nespretnost, problemi sa koordinacijom i tremorom ili ukočenost u udovima.

„Ako primetite bilo koji od ovih ranih znakova kod sebe ili nekog drugog, važno je odmah posjetiti ljekara, kako bi se uradile procjene, jer rano otkrivanje i intervencija mogu da pomognu u upravljanju simptomima i pružanju potrebne podrške", rekao je doktor.

Poznato je da redovna fizička aktivnost i uravnotežena ishrana smanjuju rizik od pojave demencije. Preporuka je i usklađena težina, život bez nikotina i alkohola.

National Health Service predlaže strogo kontrolisan unos zasićenih masti, soli i šećera, kao i ishrana bogata vlaknima.

Namirnice koje značajno povećavaju rizik od razvoja demencije

Određene namirnice mogu značajno povećati rizik od razvoja demencije. Prerađeno meso, salame i kobasice, jer sadrže visok procenat natrijuma i štetnih trans-masti. Sve to negativno utiče na kardiovaskularni sistem i povećava rizik od demencije.

Treba izbjegavati i hranu koja je bogata šećerima, vještačke boje i konzervanse, jer sve pomenuto utiče na kognitivne funkcije. Pića zaslađena vještačkim zaslađivačima.

Konzumiranje većih količina ljute hrane, poput čili papričica, povezano je s povećanim rizikom od smanjenja mentalnih sposobnosti.

Takođe unos velike količine alkohola u organizam povećava rizik od demencije.

Za očuvanje zdravlja mozga preporučuje se uravnotežena ishrana bogata svježim voćem i povrćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, sjemenkama, ribom, kao što su losos i skuša.

Hrana bogata vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima pomaže u zaštiti mozga od oksidativnog stresa i upalnih procesa koji doprinose razvoju demencije.

Pravilna ishrana važna je u očuvanju mentalnih funkcija i smanjenja rizika od neuroloških bolesti.