Njemački kancelar Friedrich Merz obećao je izgraditi najjaču europsku vojsku, što je težak zadatak za zemlju koja je godinama zanemarivala svoju vojsku, piše CNN.

Suočena s prijetnjom Rusije i promjenom uloge SAD-a, pnedavno je koalicijska vlada demokršćana i socijaldemokrata dogovorila novi zakon o regrutaciji, s ciljem da se broj vojnika Bundeswehra poveća s oko 180.000 na 260.000 do 2035. godine, uz 200.000 rezervista. Bundestag bi zakon trebao izglasati do kraja godine.

Naglasak će biti na dobrovoljcima: početna plaća povećava se za 450 eura, na 2600 eura mjesečno. Ako ih se ne javi dovoljan broj, regrutirat će novake.

Prigovarači savjesti

Od sljedeće godine svi koji napune 18 godina dobit će upitnik o stavu prema služenju vojnog roka. Svaki muškarac morat će odgovoriti. Regrutacija postaje obavezna od 2027.: svi 18-godišnjaci morat će proći liječnički pregled.

Minna Ålander iz londonskog think tanka Chatham House kaže za CNN da su planirane brojke sjajne za Europu - ali ostvarit će se u 2030-ima. S obzirom na svoj geografski položaj, Njemačka ima ključnu ulogu u odbrani Europe u konvencionalnom ratu.

Unutar vladajuće koalicije dugo su se prepirali oko vraćanja vojnog roka. Jedna od ideja je bila da se po sistemu lutrije izvlači koji će mladići morati na regrutaciju, a onda ponovno ko će od njih dobiti poziv za odsluženje vojnog roka. Obavezni vojni rok u Njemačkoj je ukinut 2011. godine. "Što su naše oružane snage sposobnije za odvraćanje i odbranu, to je manja vjerovatnost da ćemo se uopće uključiti u sukob", poručio je ministar odbrane Boris Pistorius.

U javnosti, posebno s ljevice, snažni su glasovi protiv uvođenja obaveznog vojnog roka. Broj zahtjeva za status prigovarača savjesti naglo je porastao od početka rata u Ukrajini, posebno kako se intenzivirala rasprava o ponovnom uvođenju vojnog roka. Od početka ove godine 3034 osobe prijavile su se da im se prizna prigovor savjesti - najviše od ukidanja obaveznog vojnog roka 2011. godine. Među njima je 1300 pripadnika rezervnog sastava i gotovo 150 aktivnih vojnika, izvijestio je Neue Osnabrücker Zeitung.

Istodobno se vodi rasprava o trošenju milijardi na skupe tenkove Leopard 2. Bundeswehr je naručio 123 nova tenka Leopard, piše Spiegel: četrdeset i pet namijenjeno ih je 45. oklopnoj brigadi njemačkih oružanih snaga, koja će biti stacionirana u Litvi i zadužena je za osiguranje istočnog boka NATO-a od potencijalnih ruskih napada. Te tenkove proizvodi francusko-njemačka kompanija KNDS. Ugovor s Bundeswehrom težak je 3,4 milijarde eura: kritičari tvrde da bi taj novac bilo bolje uložiti u dronove i umjetnom inteligencijom kontrolirane oružane sisteme.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius ispred tenka Leopard 2 A8. "Što su oružane snage sposobnije za odvraćanje i odbranu, to je manja šansa da ćemo se uopće uključiti u sukob", poručio je

Tokom hladnog rata Bundeswehr je imao do 3000 velikih borbenih tenkova, a danas ih ima oko 300. Vlada planira u idućih deset godina uložiti 60 milijardi eura u oklopna vozila. Uz nova 123 Leoparda, planiraju iduće godine naručiti još 75, rekao je ministar Pistorius (SPD). "Znamo da ni moderni ratovi neće biti isključivo ratovi dronovima, zemlje će se i dalje braniti tenkovima, brodovima, zrakoplovima i, ne najmanje važno, vojnicima", izjavio je njemački ministar odbrane.