Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, oko 1,3 posto građana Bosne i Hercegovine izjasnilo se kao Bosanci ili Bosanci i Hercegovci – podatak koji daleko nadilazi puku statistiku. Riječ je o svjesnom identitetskom opredjeljenju koje razotkriva duboku institucionalnu i političku diskriminaciju u samim temeljima države. 

Upravo o ovome pisao je potpredsjednik FBiH Igor Stojanović. 

"Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, oko 1,3% građana Bosne i Hercegovine izjasnilo se kao Bosanci ili Bosanci i Hercegovci. Taj podatak nije samo statistički, već duboko politički. Riječ je o ljudima koji su rođeni u ovoj zemlji, u njoj žive i rade, ali su se upravo zbog svog identitetskog opredjeljenja našli na margini sistema. I to u svojoj zemlji. Posebno je indikativno što su se konačni rezultati popisa čekali pune tri godine, što nije bilo tehničko kašnjenje, već svjesno stvoren prostor za političke manipulacije, pritiske i interpretacije s ciljem da se umanji značaj, vidljivost i politička težina onih koji su se izjasnili kao Bosanci. Već tada je bilo jasno da Bosanstvo predstavlja problem za etno-političke konstrukcije koje počivaju na isključivosti. I potencijalnu izmjenu Ustava koja bi velikom broju Bosanaca prema svim konvencijama morala dati jednak status kao Srbima, Bošnjacima i Hrvatima.

U vlastitoj državi, Bosanac nema ni status konstitutivnog naroda, niti status nacionalne manjine, već je administrativno sveden na kategoriju „Ostali“. Takav položaj jasno pokazuje da se Bosanstvo institucionalno tretira kao izuzetak, a ne kao ravnopravan i legitiman identitetski izbor.

Bosanstvo u Bosni i Hercegovini ne smije biti posmatrano kao anomalija, prijetnja ili politički eksperiment. Ono predstavlja legitiman, ustavno relevantan oblik samoidentifikacije i mora imati ravnopravan status sa srpstvom, bošnjaštvom i hrvatstvom. Osporavanje Bosanstva nije borba za očuvanje etničkih identiteta, već pokušaj da se pojedincima uskrati pravo na slobodno, lično i dostojanstveno opredjeljenje.

Bosanstvo ne negira srpski, bošnjački ili hrvatski identitet, niti ih briše ili umanjuje. Naprotiv, ono nudi zajednički okvir u kojem svi ti identiteti mogu postojati ravnopravno, bez hijerarhije i međusobnog isključivanja. Država koja marginalizira vlastiti zajednički identitet svjesno odustaje od političke zrelosti, dugoročne stabilnosti i funkcionalnosti. U ovom slučaju i afirmiše dalju neravnopravnost svih naših građana.

Bosna i Hercegovina neće biti stabilna i funkcionalna dok se pravo da se bude Bosanac, ali i pravo bilo kojeg drugog identiteta, tretira kao problem. Bosanstvo nije prijetnja nikome, ono je minimum zajedničkog političkog identiteta i pravo svakog čovjeka da se tako izjasni ako želi", napisao je Stojanović.