Sjedinjene Američke Države pokrenule su sveobuhvatnu energetsku ofanzivu na Balkanu s ciljem potpunog istiskivanja ruskog uticaja i preuzimanja dominacije na tržištu energenata. Dok se Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj postavljaju ultimatumi za prodaju udjela u ključnim rafinerijama, Bosna i Hercegovina postaje čvorište za nove gasovode koji bi trajno trebali ugasiti potrebu za ruskim gasom, piše bečki Der Standard.

Ultimatum za NIS i sudbina balkanskih rafinerija

Posljednji rok ističe 15. januara. Do tada Srbija mora riješiti pitanje ruskih udjela u svojoj jedinoj rafineriji nafte, NIS-u, jer SAD to kategorički zahtijevaju još od oktobra. Sličan scenario odvija se u Rumuniji i Bugarskoj, gdje vlasti ubrzano traže kupce za ruske dionice u rafinerijama. U Bosni i Hercegovini, američke diplomate su odlučile investirati u gasovod koji će ruski gas učiniti suvišnim.

Plinovodi po Zapadnom Balkanu (Foto: Der Standard)

Dok je administracija Joea Bidena fokus stavljala na slabljenje Rusije zbog rata u Ukrajini, strategija koju provodi Donald Trump ima jasan ekonomski cilj: američka energetska dominacija. SAD trenutno isporučuju oko 55 posto tečnog gasa (LNG) u EU, a uvoz ovog energenta u Evropu porastao je za 25 posto u prvoj polovini 2025. godine. Nadežda Kokotović iz briselskog "Energy Cluba" ističe da su namjere Washingtona sada prvenstveno ekonomske prirode, jer SAD u svojoj novoj strategiji Rusiju više ne nazivaju neprijateljem, već ekonomskim konkurentom kojeg treba istisnuti.

Južna interkonekcija i uloga Christiana Schmidta

Ključnu ulogu u odvajanju od ruskog gasa igra Jonsko-jadranski gasovod (IAP), koji bi preko Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine trebao stići do Hrvatske. Ovaj projekat je direktna alternativa ruskom "Turskom toku". U BiH se planira "Južna interkonekcija", prva velika direktna američka investicija u ovom sektoru, koja bi mogla krenuti već iduće godine. Zanimljivo je da trasa prolazi preko državne imovine, zbog čega se očekuje da će Visoki predstavnik Christian Schmidt "olabaviti" zabranu raspolaganja državnom imovinom kako bi omogućio gradnju.

Plinovod (Foto: Der Standard)

Nakon što su SAD nedavno ukinule sankcije Miloradu Dodiku, očekuje se da će i on podržati ovaj dogovor, čime bi BiH postala značajan kupac američkog LNG-a. Ipak, stručnjaci poput Ane Marije Jaller-Makarewicz upozoravaju da bi potražnja za gasom u Evropi mogla pasti do 2030. godine zbog energetske efikasnosti, što bi američke dobavljače moglo dovesti u problem s viškom kapaciteta. Evropski lideri, poučeni iskustvom s Moskvom, postaju oprezni – ne žele jednu ovisnost zamijeniti drugom, te sve češće gledaju prema Libiji i vlastitim istraživanjima u Sredozemlju.